Sve više ovdašnjih žena svojevoljno pomjera trenutak kad će postati majke za neka "srećnija vremena".
Tako je starosna granica prvorotki u nešto duže od decenije pomjerena za sedam godina, a taj veliki iskorak je dobrano uslovljen i "argumentima" koji idu u prilog tvrdnji da su bebe sve češće "na čekanju" u korist hedonizma, ali i straha, neizvjesnosti ili nedostatka ljubavi.
Damoklov mač
Lome se godinama koplja o tome koliko je odgađanje materinstva zdravo i treba li čekati da se poslože ostale životne kockice - imati dobar posao, biti stambeno situiran, proputovati svijet, zadovoljiti potrebe za skupom garderobom, autom, ali i "ludim" noćnim izlascima. I dok se ekspertiza, kako i sam naziv kaže, problemom sve starijih prvorotki bavi isključivo iz stručnog ugla, revers priče kaže da je samo plodno doba žene u 21. vijeku značajno prošireno, pa je tako najstarija majka u RS imala 47. godina! U međuvremenu, ona strana sage koja nosi dozu empatije i objektivnih motiva za odgađanje materinstva je pomalo u zapećku.
"Žene su danas u fazi usavršavanja, osmišljavanja svoga života, svoje karijere, i zato kasnije stupaju u brak. Tu se javlja problem, pa žene prvi put rađaju u 35. godini ili i starije. Već tada opada fertilna, odnosno, reproduktivna moć žene", pojašnjava Nenad Babić, nacionalni kordinator za reproduktivno zdravlje RS.
U Republičkom zavodu za statistiku RS navode da je ukupna prosječna starost majke pri rođenju djeteta u EU, prema posljednjem raspoloživom podatku Eurostata, bila 30 godina, dok je u RS prosječna starost u 2013. iznosila 28,5 godina. Potvrđuje to i činjenica da se mnoge žene koje imaju više od 30 godina i nemaju potomstvo, koje su donedavno slovile za "stare cure", sve češće odlučuju za školovanje, da putuju, nađu dobar posao, još boljeg muža, a za prolaznost vremena, izgleda, ne mare previše. Vode se mišlju da je poželjnije nešto postići i steći u životu, pa tek onda rađati, kako bi i to dijete, kako kažu, imalo sigurniju budućnost.
"Ozbiljne uspješne žene danas se bore da opstanak sopstvene karijere. Ali, svaka žena koja radi i ozbiljno shvata svoj posao ima taj pritisak da mora da bira - karijera ili porodica. Mislim da može sve da se uskladi", kaže Aida Halilović, poznato TV lice, i naglašava da bi, ukoliko bi u nekom momentu morala da bira između karijere i porodice, svakako izabrala ovo drugo.
Vanja Savić, tridesetčetvorogodišnjakinja, koja je postdiplomske studije završila na prestižnom britanskom Oksfordu, ne štedi na stručnom usavršavanju, učenju jezika i putovanjima. Porodicu još nije zasnovala, ali, kaže, djecu svakako želi, s tim da je mišljenja da se modus ponašanja danas nerijetko svodi na ono što nam život servira u datom trenutku, jer on, dodaje, nameće prioritete.
"Mislim da svako ima svoj životni put. Svi smo različiti, imamo različite potrebe, želje i okolnosti. Prilike iskoristite ili ne, bilo da se radi o školovanju, putovanjima, karijeri ili osnivanju porodice. Kada se sve to uzme u obzir, jasno je da odluka o materinstvu zavisi od mnogo faktora", kaže ona.
Više od nagona
Ipak, pojedine mlade žene tvrde da osovina problema leži u nezavidnoj materijalnoj situaciji, od koje je "oboljelo" cjelokupno društvo, pa tako i kućni budžeti. Kako ističu, tačna je ona "gdje ima za dvoje, ima i za troje", ali dodaju da se odrasli mogu strpiti kad nešto nedostaje - bebe baš i ne! U prilog tome ide i stav stručnjaka da je, da bi čovjek ušao u proces reprodukcije, potrebno mnogo više od nagona.
"Za razliku od prijašnjih vremena, žene danas imaju više funkcija. Nije neophodno da budu sve, ali im društvo to često nameće, tako da lična odluka kada će imati dijete ostane nekako po strani. Ipak, odlučiti se za majčinstvo van okvira normi koje nameće društvo je, rekla bih, jako odgovorno, jer zrelije osobe ne žele da zasnivaju porodicu ako nisu dovoljno obezbijeđene, pa da kasnije društvo vodi, odnosno, ne vodi brigu o njihovoj djeci", govori psiholog Sonja Stančić.
Ističe da svi oni koji uspiju da se odupru pritisku ustaljenih normi imaju jak mentalni sklop, te odgovorno tvrdi da upravo okviri ponašanja koje naše društvo nameće nerijetko dovode do velikog broja razvoda, problematične djece te roditelja na antidepresivima.
U cijeloj toj priči, ljubav je, izgleda, pomalo zaboravljena, tako da njen nedostatak često biva zanemaren, kao jedan od razloga ovdašnje otužne demografske slike. Bojana Petković iz Trna kaže da je svjesna da godine prolaze, ali da donijeti novi život na svijet, ipak, želi upravo iz ljubavi.
"Smatram da ispunjen i zdrav život djeteta podrazumijeva da ono ima roditelje koji gaje osjećaje jedno za drugo, koji se međusobno poštuju, razumiju. Nije toliko važno da se poštuje redoslijed 'frajer i bidermajer', a zatim trudnoća - smatram da je važnije da dvoje ljudi stvore zdravu atmosferu u kojoj će dočekati potomstvo. Ali nažalost, danas je postalo prilično teško upoznati čovjeka koji razmišlja 'na duže staze'", jasna je ona.
U vrtlogu želja, nade, očekivanja, zahtjeva prirode i okoline, čini se da su današnje žene u ozbiljnom problemu. Ipak, većini smeta da je "popravljanje" negativne stope priraštaja palo na njihove "grudi", jer, ističu, u cijeloj toj priči zakazuje sistem, za koji kažu da materijalno destimuliše natalitet, ne brine dovoljno o statusu žene u doba trudnoće, ali ni u postporođajnom periodu.
"Kada bih otišla na porodiljsko, kao honorarni radnik ne bih imala primanja. To je odmah jedna cijela plata manje, da ne govorim o bojazni da li bi me čekao posao nakon zaključenja bolovanja", kaže Biljana Savić iz Srpca.
Za nju, kao i za mnoge mlade žene u sličnoj situaciji, odgađanje materinstva nije stvar sebičluka i odluke da što duže uživaju u blagodetima života koji ne remeti mijenjanje pelena, skidanje temperature, noćno ustajanje zbog dojenja, "isključenje" iz socijalnog života i neodlazaka u pozorište i kupovinu. One se, jednostavno, boje budućnosti i neizvjesnosti.
Biološki sat
U sve to prste je umiješala i nauka, koja kaže da je idealna dob žene da postane majka između 22. i 25. godine. Vesna Ećim-Zlojutro, ginekolog akušer na Klinici za ginekologiju Univerzitetske bolnice Klinički centar Banjaluka, ističe da se sve trudnoće ispod 18 i iznad 35 godina života smatraju visokorizičnim. Tako je nezaobilazno i pitanje da li je odgođeno materinstvo trijumf medicine ili "silovanje" prirode?!
"Majke starije od 35 godina do te dobi svoje jajnike izlažu svim mogućim negativnim faktorima koji mogu da postoje, i zato je takođe bitno koje je majka godište u odnosu na partnera. Sa druge starne, moguće je da majke u tim godinama već imaju neka druga oboljenja koja mogu uticati na trudnoću kao što je dijabetes, pretilost ili hipertenzija", pojasnila je ona.
Mnoga istraživanja nam ne idu u prilog. Od onih da u RS oko 60 opština ima negativnu stopu nataliteta, preko podataka istraživanja demografske slike svijeta, koju je radio američki Biro za podatke o stanovništvu, a koji kažu da će BiH za 50 godina imati 700.000 stanovnika manje, do toga da smo na samom svjetskom dnu po stopi plodnosti - više od 15 odsto bračnih parova u RS se bori sa sterilitetom.
Riječi "pad nataliteta", "sve manje beba" i "bijela kuga" sve češće su u upotrebi, a ako znamo da BiH nema zvaničnu populacionu politiku, malo je nade da će se poražavajuća demografska slika uskoro promijeniti, bez obzira na dob prvorotki.
Za i protiv
- u posljednjih 15 godina broj žena u svijetu koje rode prvo dijete između 30. i 39. godine života se udvostručio
- broj onih žena koje rađaju sa 40 godina porastao je čak za 50 odsto
- istraživanja u svijetu pokazuju da djeca starijih majki uglavnom stiču više obrazovanje i imaju uspješniju karijeru
- trećina žena između 35 i 40 godina najčešće ima problema sa plodnošću
- rizik od Daunovog sindroma je 1:2.000 ako mama ima 20 i neku godinu, odnosno 1:100, ako je mama u četrdesetoj
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
