Svijet životinja

Ženka ajkule u nedostatku mužjaka samu sebe oplodila

Ženka ajkule u nedostatku mužjaka samu sebe oplodila
Ženka ajkule u nedostatku mužjaka samu sebe oplodila

Naučnici su ostali šokirani kada je ženka zebra-ajkule donijela na svijet tri mladunčeta nakon godina provedenih u izolaciji bez mužjaka. Dalje analize pokazale su da je ajkula, jednostavno, u nedostatku mužjaka razvila sposobnost da sve uradi sama.

Ajkula Leoni provela je 12 godina živjeći sa mužjakom u akvarijumu u Taunsvilu u Australiji. Za to vrijeme, dobili su 24 mladunčeta. Zatim su je odvojili oi stavili u zaseban tank.

Poslije četiri godine provedene bez mužjaka, Leoni je odjednom rodila tri zdrava mladunčeta krajem prošle godine.

Profesorka Kristin Dadžeon sa Univerziteta „Kvinslend“ u Brizbejnu prvo je posumnjala da Leoni nije možda na neki način začuvala spermu partnera od njihovog posljednjeg odnosa i iskoristila je da oplodi svoje jajne ćelije.

Testovi su, međutim, govorili potpuno drugu priču. Mladunci su nosili isključivo njen DNK materijal, što je značilo da je Leoni postigla aseksualnu reprodukciju.

„Uprkos tome što se uobičajeno reprodukuju seksualnim putem, određene vrste kičmenjaka imaju sposobnost aseksualne reprodukcije“, navode u Nju sajentistu, objašnjavajući da postoje primjeri nekih vrsta ćurki, zmajeva sa Komodoa, zmija i raža.

Ono što čini Leoninu situaciju potpuno jedinstvenom jeste da se aseksualna reprodukcija pojavljuje obično kod ženki koje nikada nisu imale polne odnose. Imajući ovo u vidu, postoje samo dva dokumentovana slučaja do sada - jedne raže i jednog udava.

„Kod vrsti koje su sposobne da se razmnožavaju na oba načina, postoje brojni primjeri prelaska sa aseksualne na seksualnu reprodukciju. Ipak, veoma je rijetko da se suprotno desi“, ističe Rasel Bondarijanski, profesor sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu.

Naučno objašnjenje o tome šta se tačno desilo postoji. Mogućnost samooplodnje postoji, ali ona je daleko od idealnog kada je u pitanju evolucija.

Ćelija, nazvana polarno tijelo, vrši oplodnju jajnih ćelija sa ženkinim genetskim materijalom.

„To svakako nije dobra dugoročna strategija jer smanjuje genetsku raznovrsnost i prilagodljivost“, objašnjava Dadžeon.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije