TREBINJE, ČITLUK - Ako do novembra 2024. godine BiH ne donese zakon o vinu koji bi bio objedinjen za Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt, proizvođačima vina neće biti dozvoljen izvoz u države Evropske unije.
To bi, kako za "Nezavisne novine" kažu vinari, bila katastrofa, a najodgovorniji za situaciju u kojoj vinari na kraju mogu izgubiti i sertifikate su, tvrde, političari, koji skoro 14 godina nisu našli za shodno da usvoje ovaj zakon.
Ipak, stvari na terenu mogle bi značiti da će ovaj problem uskoro biti riješen. Naime, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je, u saradnji sa resornim ministarstvima iz Republike Srpske i FBiH te vinarima i vinogradarima, pripremilo Nacrt zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, koji bi u narednih desetak dana trebalo da bude upućen na usvajanje Savjetu ministara BiH.
Usvajanje ne bi trebalo da bude problem, smatra Radovan Vukoje, vlasnik i enolog Vinarije "Vukoje" iz Trebinja.
"Država je rekla da je nacrt dobar i da im odgovara, ostao je 'lakši' dio posla i ne vidim zašto Parlamentarna skupština to što prije ne bi usvojila. Sigurno je da nema razloga da imamo regulativu još iz bivše Jugoslavije, nego da imamo zakon koji je već nekako usklađen i sa ostalim zemljama u regionu", poručuje Vukoje i dodaje da njegova vinarija izvozi 35-40 odsto godišnje proizvodnje.
"Sigurno je da ne bi bilo dobro da dođemo u situaciju da naša vina koja izvozimo na tri kontinenta, odnosno u Evropu, Aziju i Afriku, dođu u problem", rekao je Vukoje za "Nezavisne novine".
Željko Nakić, direktor Vinarije "Čitluk", poručuje da proizvođačima ne prijeti samo zabrana izvoza, već i nepriznavanje licenci.
"Oni nama mogu potpuno zabraniti izvoz u EU. Sertifikati koje mi njima dajemo više neće biti validni", pojašnjava Nakić, dodajući da njegova vinarija gotovo polovinu svoje proizvodnje bazira na izvozu.
"Mi mnogo izvozimo u EU, Hrvatsku i Sloveniju. Tu je i Njemačka, u koju izvozimo oko 60 godina. Za nas bi, kao daleko najvećeg izvoznika vina u BiH, to bila katastrofa. Mislim da ovaj zakon ne može nikome škoditi, dapače, može biti od koristi svima. Jedino što može biti jeste da budemo kolateralna šteta u svemu ovome. Mi se nemamo kad baviti politikom. Nije trebalo doći u ovakav cajtnot, ali izgleda da to u BiH samo može na taj način", naglasio je Nakić.
Ovakav epilog ne bi bio dobar ni za male proizvođače vina.
To za "Nezavisne novine" svjedoči Boban Kovačić iz Vinarije "Crveni brijeg" iz Banjaluke.
"Eventualna zabrana izvoza velikim vinarijama bila bi udar na male proizvođače u BiH, jer mi ne bismo bili konkurentni na tržištu", kaže Kovačić.
Dodaje da svoje proizvode plasiraju u Banjaluku, okolinu i Sarajevo.
"Tu su nam kupci. Mi smo mala vinarija, proizvedemo oko 10.000 litara, imamo mlade vinograde i kakav imamo rod, od toga zavisi. Mi smo prošle godine počeli izvoziti i u Švajcarsku, ali to je malo, jedna paleta. Sad čekamo narudžbu za drugu", dodaje Kovačić.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS poručili su za "Nezavisne novine" da se osnovni problemi vezani za trenutno loše stanje u ovom sektoru odnose na nepostojanje tačne i precizne evidencije o površinama koje su pod vinogradarima u BiH, njihovom sortnom stanju i drugim karakteristikama.
Navode da je na nivou BiH trenutno na snazi Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina, a da je njegova nesprovodivost dovela do nemogućnosti utvrđivanja nadležnosti organa za vođenje postupka izdavanja rješenja o označavanju vina oznakom "zaštićeno geografsko porijeklo", te prava korištenja i kontrole korištenja oznaka geografskog porijekla vina.
"Dodatna neusaglašenost zakonodavstva BiH sa standardima i pravilima EU dovela je do nekonkurentnosti domaćih proizvođača grožđa i vina u odnosu na vina iz zemalja EU", dodali su iz Ministarstva poljoprivrede RS.
Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH poručuju da je ključna stvar da se sačuvaju domaći proizvođači.
"Očekujem da će Savjet ministara BiH dati podršku ovom zakonskom rješenju, jer će to značiti nastavak podrške domaćim vinarima, koji su već etablirani na tržištu EU", rekao je za "Nezavisne novine" ministar Staša Košarac.
Kada je u pitanju proizvodnja vina, u BiH se na godišnjem nivou proizvede oko 17 miliona litara, a trenutna površina pod vinovom lozom je oko 3.600 hektara, od čega je u Republici Srpskoj 600 hektara, a u Federaciji BiH 3.000 hektara.
U Republici Srpskoj registrovano je 38 proizvođača vina, u FBiH 50, a u Brčko distriktu dva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.