Analize

Mogu li zemlje Balkana računati na gas iz Transanadolijskog gasovoda?

Mogu li zemlje Balkana računati na gas iz Transanadolijskog gasovoda?
Foto: Ilustracija | Mogu li zemlje Balkana računati na gas iz Transanadolijskog gasovoda?
Tanjug

BEOGRAD - U turskom gradu Eskišehiru sutra će biti svečano otvoren "Transanadolijski gasovod" za prirodni gas (TANAP), a svečanosti će, na poziv turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana, prisustvovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

TANAP-om će iz Azerbejdžana kroz Gruziju i Tursku biti transportovan gas do Italije i Evrope, a eksperti u Srbiji se nadaju da bi i Srbija u budućnosti mogla imati koristi od ovog gasovoda i priključiti se na jedan njegov dio.

Gasovod TANAP, vrijedan 10 milijardi dolara i dužine 1.850 kilometara, povezuje Kaspijski basen sa jugoistočnom Evropom, a riječ je o projektu koji treba da transportuje gas od azerbejdžanskog nalazišta Šah Deniz 2 na Kaspijskom moru kroz Tursku do Evrope.

Srbijaa se, prema ocjeni predsjednika Udruženja za gas Srbije Vojislava Vuletića, nalazi u vrlo nezgodnoj situaciji jer, snabdijeva se gasom iz sjevernih zemlja, odnosno iz Rusije preko Ukrajine i Mađarske, a 2019. godine ističe ugovor o tranzitu gasa između ruskog Gasproma i Ukrajinske strane.

To bi, smatra, moglo da ugrozi snabdijevanje ovim energentom i naše zemlje, ukoliko se u međuvremenu ne pronađu alternatvni izvori snabdjevanja.

Vuletić kaže da Evropska unija mora da "presječe Gordijev gasni čvor" i odluči najzad kako i odakle će se snabdijevati gasom kao i na koji način Srbija može da bude uključena u cijeli proces.

"Sledeće godine, kada ističe ugovor o tranzitu gasa između Gasproma i ukrajinske strane, može da se desi da se potpuno prekine isporuka gasa za našu stranu. Ovakav način, da se možda iz TANAP-a dobije neka količina gasa za Srbiju, vrlo je optimistična procena", ocjenjuje Vuletić.

Međutim, pitanje je kako to sve izvesti, kaže on, jer je EU u svoje zakonodavstvo unijela odredbu koja govori da onaj ko je vlasnik gasa ne može da bude i vlasnik gasovoda.

"Rusi su sa Turskim tokom došli do granice sa EU, TANAP je do granice sa EU, prema tome EU treba da reši problem izgradnje gasovoda. A kako će on da ide, da li preko Bugarske, Srbije, do Mađarske i Austrije ili će ići preko Grčke, Makedonije, Srbije, Mađarske i do Austrije, pitanje je koje EU treba da reši sa zemljama koje očekuju gas", navodi Vuletić.

Korisno je da postoji interkonekcija sa mogućnošću snabdjevanje Srbije iz više pravaca, kaže Vuletić i navodi da bi sutrašnje otvaranje gasovoda u Turskoj, "možda mogao da bude jedan od načina koji bi pomogao Srbiji da dobije dovoljne količine gasa u trenutku kada prestane da se doprema gas iz Ukrajine".

"A da bi se to desilo, treba da postoji saglasnost EU da taj gas može da se transportuje preko naše teritorije i da možemo da ga koristimo", kaže on.

Svakako da TANAP treba posmatrati u svjetlu ukupnog problema rješavanja gasne situacije u južnoj Evropi, odnosno na Balkanu, saglasan je i savjetnik u Udruženju za energetiku Privredne komore Srbije (PKS) Ljubinko Savić.

Zemlje južne Evrope, prije svega Balkana, treba da računaju na prirodni gas iz tog gasovoda u kontekstu rešavanja ukupne gasne situacije i turskog toka i TANAP-a.

"Srbija ima određena nadanja u rejšavanju svoje gasne sitaucije i obezbjeđivanja potrebnih količina gasa za sve potrošače u Srbiji, a time i njene energetske stabinosti u dužem periodu", kaže Savić.

S druge strane stručnjak za međudržavne energetske odnose Srećko Ðukić kaže da nije realno očekivati da se u nekoj doglednoj budućnosti Srbja veže za gasovod TANAP.

Ðukić objašnjava da je trenutno riječ o pustanju samo šest milijardi kubnih metara gasa od ukupno 16 ali za potrebe Turske, i da na kraju treba da se dostigne cifra od 31 milijardu kubnih metara gasa.

Srbija, navodi, nije dio izgradnje ovog gasovoda tako da "nije realno očekivati da se u nekoj doglednoj budućnosti Srbja veže za taj gasovod... moguće u nekoj trećoj fazi", objašnjava Ðukić i navodi da se u savjetu za realizaciju tog gasovoda nalaze navodi sve naše susedne zemlje - Bugarska, Grčka, Turska, Albanija, Makedonija, Italija, BiH i Hrvatska.

"TANAP se nastavlja na Transjadranski gasovod, koji ide preko Grčke, Albanije, jedan krak ispod mora u Italiju, a drugi krak će kasnije, u drugoj i trećoj fazi, ići iz Albanije u Crnu Goru i vjerovatno na Kosovo kao i u BiH i Hrvatsku, pa je u perpsketivi moguće razgovarati i o priključenju Srbije na taj gasovod", kaže Ðukić.

Govoreći o projektu Turski tok, stvari oko ove gasne konekcije nisu ušle ni u fazu razmatranja, a odluke o ovom projektu, kaže, zavise od Brisela i SAD.

"To je priča oko koje treba jako puno razgovora i ubeđivanja, makar ubediti EU da bude za to da taj gasovod dođe do Bugarske, ali to će biti neka druga priča i drugi gasovod, to neće biti Južni tok, ako ga uopšte bude bilo", kaže Ðukić.

Prema procjeni Međunarodne gasne unije, do 2030. godine, Evropa će trošiti 700 milijardi kubnih metara gasa, a te količine ima samo Rusija i Iran (koji ima najveće nazazište gasa na svijetu kod Katara).

Zbog ogromne potrebe Evropom za gasom, stručnjaci ne odbacuju mogućnost da se obnovi priča o Južnom toku, jer Evropa u trenutno troši 500 milijardi kubnih metara gasa godišnje, a jedino, za sada sigurno snabdevanje je i dalje iz Rusije.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 1

Plavi

To ga Erdoan pozvao iz rivatnih razloga. Srbija moze da se prikljuci preko Crne Gore ako to oni dozvole, medjutim trebalo je na vrijeme da misle i da potpisu jos na pocetku da preuzimaju odredjene kolicine jer Italija zeli sebi sto vise gasa i da transportuje dalje do Austrije te time naplati sto je moguce vise za transport preko svoje teritorije.

Više komentara Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije