LONDON, BANJALUKA - Ako ne dođe do formiranja vlasti na nivou BiH i FBiH, implementiranje novih javnih investicija moglo bi postati neizvjesno zbog nemogućnosti ratificiranja novih velikih projekata, rekao je za "Nezavisne" Peter Tabak, glavni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj.
"Novi veliki infrastrukturni projekti poput cesta i oblasti energetike su od suštinskog značaja za razvoj privatnog sektora i ubrzanje razvoja, posebno sad kada smo vidjeli usporavanje rasta u glavnim izvoznim tržištima BiH", rekao je Tabak.
On, takođe, kaže da će se kašnjenje u formiranju vlasti negativno odraziti na napredak u potrebnim reformama, a moglo bi, kako upozorava, imati negativni efekat na rast.
"To bi moglo dovesti do smanjenja investicija i manje novog zapošljavanja u privatnom sektoru", naglasio je Tabak.
EBRD je, inače, u srijedu objavio novi izvještaj o stanju ekonomija zemalja koje pokriva, u kojem za BiH ističe da bi i u narednoj godini trebalo da nastavi rasti po stopi od tri odsto, ali neizvjesnost oko formiranja vlasti i sprovođenja reformi predstavlja ozbiljan rizik. Osim ovih oblasti, rizici su u standardima vezanim za poslovno okruženje, u vezi s pitanjima priključivanja zemlje EU, te u mogućnosti ekonomskog usporavanja u EU. Podsjećaju da je bh. bruto domaći proizvod prošle godine iznosio 3,6 odsto, dok je u prvoj polovini godine iznosio 2,7 odsto.
"Očekuje se da će BDP rasti po stopi od tri odsto i u ovoj i u narednoj godini", naglasili su u izvještaju.
Realna nezaposlenost, prema njihovim podacima, iznosi 15,7 odsto, a trećina mladih je nezaposlena.
"U prvoj polovini godine nezaposlenost je smanjena za 2,7 odsto u odnosu na godinu ranije. Inflacija je usporila sa 1,6 odsto na kraju 2018. godine u odnosu na godinu ranije na 0,3 odsto u avgustu 2019.", istakli su u izvještaju.
Inače, što se tiče trendova rasta u regionu zapadnog Balkana, naglašavaju da je rast iznosio 2,9 odsto, što je za jedan procenat manje u odnosu na godinu ranije.
"Usporavanje je zabilježeno u svim ekonomijama osim na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji. Uprkos usporavanjima evrozone, direktne strane investicije u region su i dalje jake, imajući u vidu povoljan geografski položaj, osposobljenu radnu snagu i niža primanja u odnosu na centralnu Evropu", naglašeno je. Jedan od rizika za naš region je, kako ističu, mogućnost "tvrdog" Brexita, što znači izlazak Velike Britanije iz EU uz istovremeni izlazak te zemlje iz carinske unije s Evropom i smanjenje direktnih transfera unutar EU za deset odsto usljed povlačenja britanskog doprinosa evropskom budžetu. Direktne posljedice bi, kako je naglašeno, najviše mogla osjetiti Sjeverna Makedonija, koja je jedina zemlja u regionu s značajnijim uvozom dobara iz te zemlje. Tračak nade za naš region bi u takvom scenariju, kako je istaknuto, moglo biti povlačenje japanske automobilske industrije iz Velike Britanije zbog uvođenja carina, te njihovo preseljenje u zemlje istočne i jugoistočne Evrope.
"Međutim, zasad je daleko od izvjesnog da bi japanski automobilski proizvođači u Velikoj Britaniji 'Honda', 'Nissan' i 'Toyota' mogli razmatrati preseljenje", naglašeno je. Najveći svjetski rizici koji bi indirektno mogli obuhvatiti i naš region su globalni trgovinski ratovi, spor između SAD i EU oko subvencija "Boeingu" i "Airbusu", kao i trgovinske barijere koje se podižu između EU i SAD.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.