Privreda

Pratite nas na Google news

Proizvođači kornišona tonu u gubitke

Proizvođači kornišona tonu u gubitke
Proizvođači kornišona tonu u gubitke
Nataša Tadić

TUZLA - U Glumini, kod Zvornika, gdje se vrši otkup kornišona, tone se gomilaju jer je opao izvoz u Evropsku uniju, a na deponijama je od 23. jula do danas uništeno oko 700 tona krastavaca, dok svakodnevno propadaju količine koje su na čekanju.

Iako su kornišoni ove godine dobro rodili i hiljade uzgajivača u njima vide perspektivu, već 15 dana gomilaju se tone krastavaca koje se ne izvoze. Problem je hiperprodukcija kornišona koja je zagušila evropsko tržište i došlo je do otkazivanja ugovora, finansijskih gubitaka i neizvjesnosti za proizvođače.

Pored malina, kornišoni su postali najtraženija roba na tržištu Evrope. Zbog pogodne klime i velike zainteresovanosti za uzgoj, otvorila se perspektiva za uzgoj ove dvije kulture, ali i zapošljavanje. Iako su kornišoni ove godine ekstremno dobro rodili, pojavili su se problemi s izvozom. U zvorničko naselje Glumina svaki dan dolaze tone ubranih kornišona u radnu jedinicu firme "Agrona", koja je najveći otkupljivač u BiH. Vodeći distributer prehrambenih proizvoda za jugoistočnu Evropu "Adriatic Group", od prošle godine, preko "Agrone" izvozi kornišone na evropsko tržište pomoću 2.250 kooperanata. Od kraja jula počeli su problemi s izvozom jer su kornišoni rodili i u drugim evropskim državama koje su puno veći proizvođači od BiH i došlo je do zagušenja tržišta.

Amir Bekić, direktor "Adriatic Groupa", kaže da je posao išao dobro do prošlog mjeseca, kada je došlo do pretrpanosti tržišta.

"Praktično, sve one države koje proizvode kornišone, imale su značajne prinose i to je sve zagušilo evropsko tržište, a to je tržište na koje se referira i naša firma", pojasnio je Bekić i naglasio da očekuje razgovor s federalnim ministrom poljoprivrede kako bi ovi problemi bili prevaziđeni. Bekić naglašava da je do sada uništeno oko 700 tona krastavaca.

U novonastaloj situaciji, oštećeni su svi. Ponajviše otkupljivači koji i dalje nastoje uzgajivačima plaćati sve redovno, dok se krastavci gomilaju i trunu.

"Mi pokušavamo da naš kooperant ne bude oštećen. Da ne bude oštećen maksimalno. A svako ko to razumije, vidjet će, jer mi ćemo sigurno imati za 50-60 odsto veće prinose od planiranih kod svakog od tih ljudi", pojasnio je Fahrudin Delibajrić, direktor "Agrone", i dodao da niko nije očekivao da će urod biti duplo veći ove godine i da se neće moći plasirati. Za prodaju krastavaca zabrinut je i uzgajivač Jasmin Selimović iz Živinica, koji se već 20 godina bavi ovim poslom. Ove godine uložio je 5.000 maraka, a očekivao je i do 20.000 zarade. Kaže da je zahvalan "Agroni" što još otkupljuje njegove krastavce, ali ne zna do kada.

"Iz dana u dan, sve je veći minus. I oni će neki svoj gubitak trpjeti pa će jednostavno reći da se to ne može više podnijeti. I neće biti gubitak samo za proizvođače, već za čitavu državu, ako država ništa ne poduzme", kazao je ovaj poljoprivrednik i pozvao sve nivoe vlasti da ne dozvole da se ugasi ovaj projekat. Iz Kantonalne privredne komore TK smatraju da problem ne leži u prekomjernom prinosu niti prebukiranom tržištu.

"Ključni problem izvoza krastavaca u Evropu je njegova nekonkurentnost uvođenjem taksi u EU prilikom izvoza", mišljenja je Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu inudstriju kantonalne privredne komore.

Ako se situacija ne promijeni, do kraja sezone koja je već u drugoj trećini otkupa, biće uništeno 1.000 tona kornišona u Glumini, a firma gubi milion maraka. Za ovaj projekat vezano je oko 30.000 osoba koje bi mogle ostati bez prihoda, ako se država ne uključi i ne pomogne.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije