Privreda

Pratite nas na Google news

Štednja energije jedini održivi model

Štednja energije jedini održivi model
Foto: N.N. | Štednja energije jedini održivi model
Dejan Tovilović

BANJALUKA - Vrijeme rasipanja i nekontrolisanog trošenja energije je prošlo, smatraju stručnjaci i dodaju kako se štednja i racionalizacija nameću kao jedini održiv model ponašanja u budućnosti.

Ušteda energije nikako se ne treba posmatrati kao štednja u smislu bilo kakvog odricanja, jer efikasna upotreba energije nikada ne narušava uslove rada i življenja.

Naprotiv, energetska efikasnost predstavlja upotrebu manje količine energije, kako bi se postigao isti efekat.

Ovo posebno treba imati u vidu dolaskom jeseni i sezone grijanja, koja na ovim prostorima zna da traje i šest mjeseci. Bez obzira na koji način zagrijavate životni prostor, cijene energenata su iz godine u godinu sve veće s tendencijom daljeg rasta pa je rasipanje energije, u prevodu, klasično bacanje novca.

Energetska efikasnost se često može postići i bez velikih troškova i ulaganja, ali često ona zahtijeva manju ili veću investiciju u zavisnosti od željenog rezultata.

Tako, na primjer, neke procjene pokazuju kako se u neizolovanom grijanom prostoru 35 odsto toplote gubi kroz prozore i vrata, 25 odsto kroz spoljašnje zidove, a 15 odsto energije izgubi se kroz pod.

Ovi gubici mogu se smanjiti manjim ili većim ulaganjima u termoizolaciju, čiji je zadatak ujedno smanjenje troškova i povećanje komfora korisnika.

Bojan J. iz banjalučkog naselja Kuljani je u jesen prošle godine odlučio da investira u demit fasadu na svojoj kući kako bi smanjio gubitke toplotne energije, ali i troškove struje s obzirom na to da sistem centralnog grijanja funkcioniše preko elektrokotla.

Za dvoetažni objekat, ukupne površine oko 150 kvadrata, uloženo je oko 10.000 maraka.

Iako je u pitanju ozbiljna suma novca, vlasnik kuće kaže kako se nije pokajao.

"Kuću je neuporedivo lakše zagrijati, a troškovi za struju su manji u prosjeku za 100 maraka mjesečno. Sa druge strane, ljeto je u kući mnogo podnošljivije jer se sporije zagrijava sa vana", ispričao nam je on.

Jasno je da većina građana nema uslove da uloži nekoliko hiljada maraka u energetsku efikasnost pa im preostaje da energiju čuvaju kroz provođenje određenih mjera koje u konačnici donose uštede i veći kvalitet bez ulaganja ili uz minimalne investicije.

Čuvanje energije bez dodatnih troškova

Veoma je važno da vam radijatori nisu zaklonjeni namještajem ili obloženi ukrasnim nišama. Redovno ih čistite, jer i prašina i prljavština mogu da smanje njihovu efikasnost. Takođe, sušenjem veša na radijatoru praktično prekidate grijanje. Roletne mogu imati značajnu ulogu u smanjenju gubitaka toplotne energije, pa ako ih spuštate tokom sezone grijanja, možete smanjiti gubitke za oko 10%. I zavjese na prozorima imaju funkciju čuvanja toplotne energije, ali treba voditi računa da ne prekrivaju radijatore. Tepih, takođe, ima ovu funkciju, jer zadržava hladan vazduh ispod svoje površine. Važno je napomenuti da je tokom sezone grijanja potrebno izbjegavati dugotrajna provjetravanja prostorija, kako ne bi došlo do rasipanja toplotne energije. Preporučuje se redovno provjetravanje, ali ne duže od desetak minuta.

Ušteda energije uz minimalna ulaganja

Neke od mjera štednje toplotne energije zahtijevaju i manja ulaganja. Ono što je potrebno uraditi prije početka sezone grijanja jeste efikasno zaptivanje prozora i balkonskih vrata. Ovo je najbolje uraditi gumenom dihtung-trakom, koja je odlično rješenje i ako imate pukotine u stolariji ili oko nje. Otvore i rupe na stolariji možete zatvoriti i pur-pjenom. Takođe, jedna od mjera uz manja ulaganja je izolacija kutija za roletne. Na ulazna vrata stavite drveni prag, kako biste spriječili strujanje hladnog vazduha. Na ove načine sprečavate ulazak hladnog vazduha u prostorije i njihovo rashlađivanje, ali i obezbjeđujete čuvanje toplotne energije unutar grijanog prostora.

Paralelno s privatnim investicijama, u Republici Srpskoj je u nekoliko godina sproveden niz projekata u cilju povećanja energetske efikasnosti javnih objekata.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je u periodu 2015-2019. godine implementiralo prvu fazu projekta "Energetska efikasnost u BiH", koji je finansiran kroz kreditno zaduženje Republike Srpske prema Svjetskoj banci od 12,8 miliona dolara. To predstavlja 40 odsto od ukupnog iznosa kredita za BiH od 32.000.000 USD.

U toku realizacije izvršena je rekonstrukcija 32 javna objekta, od čega u sektoru zdravstva osam objekata, u sektoru prosvjete 21 objekat i  tri ostala objekta, za šta je utrošeno 17.306.572,57 KM.

"Nakon implementacije mjera energetske efikasnosti na završenim objektima utvrđeno je da realne uštede u novcu prosječno iznose oko 25 odsto, dok energetske uštede u prosjeku iznose oko 60 odsto u odnosu na stanje prije sanacije", rečeno je za "Nezavisne" u ovom ministarstvu.

Zasad međunarodni donatori i kreditori odobravaju sredstva za energetsko utopljavanje isključivo javnih objekata, a kako nam je rečeno u resornom ministarstvu, oni nemaju mogućnost da finansijski podstiču privatna lica za ove svrhe.

Najčitanije