Globalne berze su danas u slobodnom padu, pri čemu je na Wall Streetu jutros na 15 minuta čak bilo prekunuto trgovanje zbog panične raspordaje akcija i pada indeksa, usljed paničnog straha investitora od nove globalne recesije zbog širenja epidemije virusa korona i "naftnog rata" s cijenama koji je pokrenula Saudijska Arabija protiv Rusije.
Na Njujorškoj berzi je, naime, trgovanje bilo obustavljeno na 15 minuta, pošto je indeks S&P potonuo sedam procenata, prenio je Bloomberg.
Takozvani, nivo 1 zaštite aktivira se automatski kada širi indeks S&P padne sedam procenata. To je prvi put da se taj alarm oglasio od decembra 2008. u jeku svjetske finansijske krize izazvane krahom investicione banke Lehman Brothers. Trgovanje je nastavljeno nakon 15 minuta pauze, u 9.49 po istočnoamerickom vremenu.
Rijad je šokirao tržišta s odlukom da snizi prodajne cijene za svoju naftu za šest do osam dolara po barelu, u zavisnosti od tipa nafte, kao i s planom da od aprila znatno poveća pumpanje, kako bi kaznio Rusiju, dojučerašnju saveznicu, što nije prihvatila prijedlog Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) za rezanje proizvodnje za još 1,5 miliona barela dnevno radi podrške tržištu ovog energenta.
Cijene nafte su nakon vijesti o odlukama Saudijske Arabije pale za više od 25 odsto, što je rezultiralo dramatičnom rasprodajom akcija naftnih kompanija jer investitori nastoje da se oslobode rizične imovine i da spas za svoj novac potraže u sigurnim utočištima kao što su državne obveznice, zlato i japanski jen.
Akcije Saudi Aramca, najvećeg svjetskog proizvođača nafte, stropoštale su se danas za čak 10 procenata, potonuvši znatno ispod početne cijene koju je kompanija imala na Inicijalnoj javnoj ponudi krajem prošle godine, javlja Reuters.
Evropska tržišta akcija pretrpjela su ogromne gubitke, pri čemu su berze u Londonu, Frankfurtu i Parizu registrovale pad između šest i sedam procenata.
Glavni indeks Milanske berze je potonuo za 10 odsto nakon što je Vlada u Rimu naložila karantin u velikim područjima na sjeveru zemlje, uključujući i izolaciju italijanske finansijske prijestonice, Milana.
Panevropski indeks STOKS 600 zašao je duboko u "crveno", izgubivši više od 20 procenata vrijednosti u odnosu na najviši nivo iz februara.
Cijene akcija naftnih kompanija se drastično "tope", što ilustruje podatak da je Premier ojl pao za 54 procenta, a energetski gigant British Petroleum za gotovo 20 posto.
Gubici na evropskim berzama uslijedili su nakon naglog pada akcija u Aziji.
Najširi indeks azijsko-pacifičkih akcija, MSCI (bez Japana) spustio se za 4,4 procenta, što je njegov najveći dnevni pad od avgusta 2015, a japanski Nikei je zabilježio minus od 5,1 odsto.
Australijska robna berza zatvorena je s gubitkom od 7,3 procenta, što je njen najveći dnevni pad od globalne finansijske krize 2008. godine.
Velika rasprodaja akcija trese i Wall Street, pri čemu su cijene fjučersa dostigle dozvoljenu granicu pada.
Industrijski indeks Dau DŽons je jutros pre otvaranja berze već beležio gubitak od preko 1.300 poena, pri čemu su naftaši "Ševron" i Ekson Mobajl pali za oko 12 odsto u pretprodaji. Svih 30 članica iz Dow Jones indeksne korpe najlikvidnijih akcija bilo je u "crvenom".
Terminski ugovori kod sva tri glavna indeksa na Wll Streetu zabilježila su tokom noći dozvoljeni dnevni gubitak vrijednosti od pet odsto.
Zdravstvena kriza s virusom korona, koji je do sada zarazio više od 110.000 ljudi na globalnom nivou i usmrtio 3.800 osoba, poremetila je lance snabdijevanja i izazvala obaranje projekcija globalnog rasta za 2020. godinu.
Trgovci sada očekuju da će Federalne rezerve ponovo srezati kamatne stope iduće nedjelje nakon njihovog vanrednog smanjenja 3. marta.
Akcije američkih banaka, osjetljive na promjenu kamata, uključujući City Group, Bank of America, JPMorgan Chase, Goldman Sachs, Wells Fargo i Morgan Stanley, pale su između 7,4 i 9,6 procenata.
Nafne kompanije Maratnon Oil, Devon Energy, Apache, Pioneer Natural Resources registrovale su gubitak vrijednosti akcija između 22 i 28 posto, i među najvećim su gubitnicima u indeksnoj korpi S&P 500.
Jutros u 7.12 po istočnom američkom vremenu, indeks Dow e-mini je pao za 1.255 bodova ili za 4,87 posto, S&P 500 e-mini za 145 bodova ili za 4,89 procenata, a Nasdaq 100 e-mini za 410 bodova ili za 4,82 odsto.
Investitori u SAD, uvjereni da će FED na sastanku 18. marta morati da smanji kamate za najmanje 75 bazičnih poena, nagrnuli su da kupuju državne dužničke hartije, što je dovelo do pada prinosa na 30-godišnju obveznicu SAD na ispod 1,0 odsto.
Prinos na američku 10-godišnju obveznicu je skliznuo na svega 0,318 odsto, što je najveći dnevni pad od 2011. godine, od vremena dužničke krize evrozone.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.