Kolumne

Centralna banka

Saša Stevanović
Saša Stevanović

Činjenica je da smo na kraju 2020. godine. Godine koja je po mnogo čemu mogla biti bolja. Zaključak je da je više bila grozna nego dobra ukoliko u vidu imamo zdravstvene, ekonomske i ostale društvene posljedice. Pretpostavka je da smo nešto naučili u godini iza nas. Pojedinci i društva koji žele napredak uče iz lekcija koje su plod lošeg iskustva. Pretpostavka može biti da je globalni društveni i ekonomski sistem krhka kategorija. Za zaključak je potrebno sačekati. Činjenice sve teže dolaze do izražaja, u moru informacija teško je upravljati, donijeti odluku, biti siguran u bilo šta… Očekuje nas odlučivanje u uslovima neizvjesnosti.

Saznanje, akcije i koraci zasnovani na dugoročnim planovima stvar su istorije. O svemu je potrebno kritički razmišljati, odluke donositi brzo. Pa i redove u ovoj kolumni treba kritički posmatrati. Dok se u prošlosti cenzura obavljala na način da se informacije kriju, u sadašnjosti i budućnosti cenzura će se, čini se, vršiti stalnim zasipanjem nebitnim, neprovjerenim i lažnim informacijama i vijestima. Kao nekome ko se bavi ekonomijom, finansijama i upravljanjem rizicima ova godina je bila sjajna za posmatranje, godina neizvjesnosti, godina pogrešnih poteza, godina odličnih lekcija i lošeg iskustva… Prisustvujemo događaju koji nije zabilježen u prethodnih 150 godina - recesiji izazvanoj pandemijom, indeksu straha, tzv. VIX indeksu, koji je na nivou koji nije zabilježen od 2008. godine, zatim rekordnom rastu dugova, rekordnom državnom deficitu, rekordnom posrnuću globalne ekonomske aktivnosti. Drugim riječima, "razvaljivanju" svega normalnog dosad.

Različiti uticaji na ekonomske sisteme na globalnom nivou i različiti odgovori na nove događaje stvaraju solidnu podlogu za promišljanje o novim idejama, novim ekonomskim teorijama i postulatima. Pretpostavka je da novi empirijski pokazatelji stvaraju prostor za definisanje novih teorija. Stare teorije i paradigme razmišljanja za očekivati je da nađu mjesto u udžbenicima istorijske sadržine. Ipak, zgodno je zaviriti u aktivnosti jedne od institucije u BiH. Našu Centralnu banku.

Ovo je institucija s jednom od najdužih tradicija, jednim od, pretpostavka je, najkvalitetnijih intelektualnih i ekonomskih potencijala u Bosni i Hercegovini, institucija koja funkcioniše na starim principima, osnovnom okviru koji je definisan prije skoro četvrt vijeka, tačnije 1997. godine. Ovo je institucija za čiji je početni kapital Republika Srpska obezbijedila 10 miliona i time stvorila pretpostavku da se započne nešto dobro sa 25 miliona početnog kapitala. Institucija za koju se veže činjenica da ima sjajnu sveobuhvatnu statistiku, kolekciju empirije tzv. empirijski data hub. Izvor za mnoga prošla i buduća ekonomska i društvena istraživanja. Ono što je BiH u ekonomskom smislu, sadržano je u statistikama naše Centralne banke. Institucija kojoj možemo biti zahvalni za cjenovnu stabilnost. Prosječna inflacija u BiH u periodu 2005-2019. godine je 1,8% - ideal kojem se teži u teoriji je 2%, mada je za dati stepen ekonomskog razvoja kakav ima BiH prihvatljiva inflacija između tri i sedam odsto. Institucija za koju se veže činjenica da su devizne rezerve porasle 13 puta u periodu 2000-2019. godine i kapital koji je porastao 17 puta. Drugim riječima, imovina je rasla po stopi od 14%, dok je kapital rastao po stopi od 16%. U istom periodu ekonomija BiH mjerena BDP-om je uvećana tri puta ili po stopi od 6%. Daleke 2000. godine devizne rezerve su iznosile 8,5% BDP-a BiH, dok je za očekivati da će u 2020. godini iznositi 40%. Činjenica je da se imovina Centralne banke ulaže u četiri vrste imovine, trenutno zlato čini 2% imovine, strana valuta u trezorima banke 1%, depoziti 28% i visokokvalitetne obveznice 68%. Trenutno su depoziti kod inostranih banaka i visokokvalitetne obveznice u negativnoj teritoriji, gdje je četvrtina obveznica investicionog ranga s prinosima ispod nule. Karakteristika ekspanzivnih monetarnih politika od 2008. godine dovela je do rasta novčane mase na globalnom nivou za 25%. Trend u 2020. je nastavljen.

Najveća ekonomija svijeta SAD je zabilježila da je u 2020. godini novčanu masu povećala 25% u posljednjih godinu dana. Rast novčane mase u svijetu posljedično prouzrokuje rast monetarne pasive i posljedično deviznih rezervi u BiH. Taj novac se zatim ulaže u finansijske instrumente s negativnih kamatnim stopama, gdje je 96% deviznih rezervi BiH u inostranstvu (28% depoziti i 68% visokokvalitetne obveznice) u okruženju negativnih kamatnih stopa. Pretpostavka je da prošli trendovi i buduća očekivanja usložnjavaju finansijsko upravljanje deviznim rezervama. Postulati upravljanja postavljeni su 1997. godine putem Zakona o Centralnoj banci. Svjedoci smo da se od 1997. godine svijet promijenio. Javni dugovi zemalja G-20 su porasli s nivoa od 61% BDP-a na nivo od 100% BDP-a, globalna ekonomija narasla je za 2,8 puta, a prinosi na obveznice su pali npr. Njemačke desetogodišnje obveznice sa nivoa od 5,5% koliko su iznosili 1997, na nivo od -0,55%, koliko iznose 1. decembra 2020. godine.

Činjenica je da trenutni kapital Centralnu banku štiti od rizika koji se dešava jednom u 72.090 godina. Kapital koji štiti od šoka koji je jednak 5,5 standardnih devijacija. Za one koji se ne bave statistikom događaj koji obuhvata tri standardne devijacije daje sigurnost od 99,7% da je događaj odnosno rizik obuhvaćen. Ukoliko bi kapital iznosio 500 miliona KM, bili bismo sigurni 99,7% da smo pokrili rizike. Test ove teze pokazaće vrijeme. Sigurnost u devizne rezerve i eventualne očekivane šokove koji su vrijedni pažnje, a za koju su zaslužni najviše postulati na kojima banka počiva, od kojih je njena nezavisnost jedan od osnovnih. Da li je u momentima sadašnjih i eventualnih budućih ekonomskih i društvenih šokova, kakva je pandemija ili neki drugi oblik šoka, potrebno razmišljati o mehanizmima koji su bili ugrađeni u strukturu Centralne banke do 2005. godine da se neraspoređena dobit može nadležnim organima zaduženim za fiskalna pitanja transferisati odlukom Parlamentarne skupštine, stvar je prvo tehničke prirode, a na kraju političe debate i političke volje. Može se pretpostaviti i stvar korporativne kulture. Pretpostavka je da društvo koje želi naprijed njeguje debatu, a zaključak o stanju u našem društvu u pogledu debate svaki čitalac može spoznati na osnovu ličnog iskustva.

Iako je izraz "lako je biti general poslije bitke" povezan direktno sa činjenicom da se pristup upravljanja deviznim rezervama koji se zasnivao na kopiranju strukture deviznih rezervi s učešćem u zlatu poput SAD 77%, Srbije 10%, Njemačke 73%, Turske 24% ili Austrije 58%, u 2020. godini bi devizne rezerve djelovale kao prirodni ekonomski hedžing tj. zaštita od rizika ekonomskog šoka, jer u krizi cijena zlata raste, a kad nema krize - ekonomiji je dobro i stepen povjerenja visok. Da smo, pretpostavka je, strukturisali upravljanje rezervama na način da trećinu deviznih rezervi držimo u zlatu na početku 2019. godine uživali bismo rast na ovaj oblik ulaganja od 35% u 2020. godini, što na trećinu deviznih rezervi u tom momentu čini rast imovine od 860 miliona KM ili gotovo pola budućeg aranžmana s MMF-om. Kapital koji je jednak trećini pada ekonomske aktivnosti uzrokovane pandemijom. Ovo svakako zahtijeva širi konsenzus u posmatranju uloge Centralne banke. U dobrim vremenima su gubici kao obračunske kategorije prihvatljivi dokle god se vjeruje u kapacitet deviznih rezervi da očuvaju stabilnost valute kako u očima stanovništva koje živi u BiH, tako i u očima glavnih spoljnotrgovinskih partnera. Ono što svakako može biti zadatak deviznih rezervi je da one mogu da djeluju kontraciklično u prethodno navedenom smislu. U krizi aktiva deviznih rezervi raste, ekonomija pada, akumulirana dobit i uvećani kapital se koriste ekspanzivno za finansiranje mjera koje na najbolji način stimulišu domaću ekonomiju - isplata penzionerima kao diskreciona mjera fiskalnih autoriteta je jedna od mogućnosti. Pretpostavka je da ćemo, ukoliko se prosječni trendovi nastave, u narednih 20 godina imati devizne rezerve na nivou 177% BDP-a, da će svjetski dugovi iznositi 150% BDP-a, da će globalna novčana masa iznositi preko 155% globalnog BDP-a. Ukoliko se ova pretpostavka ostvari, imaćemo novi svijet, novi ekonomsko-finansijski sistem, potpuno drugačiji ekonomski model. Dugoročni investitori će biti najugroženiji, a najdugoročniji investitori su centralne banke, koje upravljaju imovinom svih nas. Imovinom koja se nalazi u našim novčanicima, našim novcem.

Ako nas nešto istorija uči, to je da organizmi i organizacije koji ne mijenjaju paradigme razmišljanja, upravljanja, bez fleksibilnosti, bez promjene i evolucije nestaju, propadaju i predmet su pažnje istoričara. Uspjeh nije trajna kategorija, veliki uspjeh može da zavara, često zavara one najbolje među nama, koji se uspavaju, zahvati ih letargija i dugoročno gube. Da li ćemo lekcije iz prošlosti uspjeti u vidu znanja ponuditi budućnosti - pokazaće vrijeme. Imao sam čast i priliku da prisustvujem konferencijama koje organizuje Centralna banka na različite teme, visok nivo akademske rasprave i debate su karakteristike ovih konferencija, a nadati se možda da će neke od narednih tema biti o ulozi Centralne banke u ekonomskom sistemu Bosne i Hercegovine, pitanje o propuštenim šansama ili izbjegnutim opasnostima. Možda će se stvoriti prilika i platforma da se iskaže i istraži intelektualni kapacitet ovog društva da njeguje debatu, da se na tehničkom nivou sučele ideje prošlosti s idejama budućnosti, a na kraju da se riješe neke zablude i paradigme. Da se iznesu javno činjenice, pretpostavke na tehničkom nivou i donesu zaključci koje će društvo koje dolazi za 5, 10 ili 50 godina, ukoliko dostigne stepen razvoja koji trenutno ima civilizacija, cijeniti i donijeti konačan sud o trenutnim (ne)aktivnostima i (ne)znanjima koje domaći ekonomski autoriteti na ovim prostorima (ne) posjeduju ili (ne) žele da ih upotrijebe. Nadati se da će nam naredna godina donijeti nešto novo, bolje, drugačije, ljepše nego teška godina koja je iza nas. Godina nesporazuma i nerazumijevanja. Neka su nam srećne buduće godine i debate koje dolaze.


(Saša Stevanović je autor knjige "Ekonomski život Republike - 20 godina rizika i nagrada")

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije