Avgust nas uvijek podsjeti na dva crna dana ljudske civilizacije i početak novog, atomskog doba u istoriji čovječanstva.
Vratimo se zato 75 godina u prošlost, u ljeto 1945. Nacistička Njemačka je poražena, Evropa je slavila mir, pobjedu i slobodu. Uništeno je najveće zlo koje je ljudski um zamislio i stvorio. Cijena je bila ogromna, devastirane su cijele države, ljudski gubici su bili zastrašujući. Smatra se da je u Drugom svjetskom ratu stradalo više od 78 miliona ljudi, od čega su tri četvrtine bili civili! Najveću cijenu je platio Sovjetski Savez sa više od 25 miliona poginulih. Jevrejski narod doživio je pogrom, u Holokaustu je ubijeno šest miliona Jevreja. Najviše u koncentracionom logoru "Aušvic", preko milion, u toj industriji smrti! Nažalost, i Jugoslavija je bila u samom vrhu zemalja koje su pretrpjele razaranja i ljudske gubitke, sa više od milion i dvjesta hiljada mrtvih.
Međutim, u tom trenutku rat još nije bio završen. Japan je pružao strahovit otpor Amerikancima, iako je već svima bilo jasno da se nalazi pred porazom. Prisjetimo se japanskih kamikaza, pilota samoubica koji su svojim akcijama sijali strah i paniku na američkim brodovima. Pored toga, gubici na strani američke vojske prilikom osvajanja manjih japanskih ostrva, kao što su Ivo Džima i Okinava, bili su veliki, a postojali su strah i procjene da bi prilikom osvajanja glavnih japanskih ostrva Amerikanci mogli izgubiti preko milion i po vojnika, uz više desetina miliona japanskih civila.
Još jedan bitan momenat uticao je na to da Amerikanci ubrzaju kraj rata. Dok su ranije od Sovjetskog Saveza zahtijevali da se aktivnije uključi u rat na Dalekom istoku i time olakšaju američkoj vojsci, sada se strahovalo da bi rasterećeni i sa pobjedničkim moralom Rusi mogli bitnije da se umiješaju u rat protiv Japana i time se dokopaju vrijednog ratnog plijena.
Treba pomenuti i da je još početkom rata Albert Ajnštajn upozorio tadašnjeg američkog predsjednika Ruzvelta da nacisti pokušavaju razviti novo, ubojito oružje - atomsku bombu! SAD, uz podršku Velike Britanije i Kanade, 1942. započinju tajni projekat kodnog naziva "Menhetn"! Cilj je bio izraditi atomsku bombu prije Nijemaca. Uložene su ogromne količine novca i veliki ljudski resursi širom Sjedinjenih Država da bi prije 75 godina, tačnije 13. jula, u pustinji Novog Meksika uspješno bila testirana atomska bomba! Novi američki predsjednik Hari Truman raspolagao je novim, izuzetno razornim oružjem i bio je spreman da ga upotrijebi. Neki će ga pravdati time da je htio sačuvati milione života američkih vojnika i japanskih civila, i da niko ne bi odustao od primjene jednog takvog oružja, kad ga je već imao na raspolaganju. Oponenti su mišljenja da je upotrebom atomske bombe porušena etička granica u trenutku kada se kraj rata nazirao. Najveći kritičari čak tvrde da je Japan već tada pokušavao pokrenuti pregovore o kapitulaciji. (A etička linija moguće da je porušena još prilikom savezničkih bombardovanja njemačkih gradova ili američkog bombardovanja japanskih gradova zapaljivim bombama.)
Tek, kao mete atomskih bombi izabrani su japanski gradovi koji ranije nisu bombardovani napalm bombama, da bi se jasnije sagledale razmjere razaranja. Zbog toga su izabrani veći gradovi - Hirošima i Kokura! Prva, uranijumska bomba, nazvala "Dečkić", bačena je na Hirošimu 6. avgusta u osam sati i petnaest minuta. Bačena je sa visine od 10.000 metara, a eksplodirala je na visini od 550-580 metara, radi jačeg efekta. U trenutku je ubijeno između 90.000 i 120.000 ljudi! Druga, plutonijumska bomba, nazvana "Debeljko", nije bačena na Kokuru, zbog oblačnosti, već na Nagasaki, iako je nad ovim gradom bila još veća oblačnost. U prvom momentu ubijeno je između 60.000-70.000 ljudi. Konačan broj umrlih od bolesti izazvanih radijacijom je višestruko veći i zastrašujući. Japan je kapitulirao 2. septembra 1945. Rat je završen! Sam Albert Ajnštajn, nakon sagledavanja strahovitih posljedica primjene atomske bombe, postao je oštar kritičar nuklearnog naoružanja.
Dok ovo pišem, na brdovitom Balkanu, umjesto da se napori ulažu u borbu protiv realnog neprijatelja, virusa korona, i izazvane pandemije, kao da ponovo počinje utrka u naoružavanju. Svi se hvale novim naoružanjem, a doskora posustali botovi ponovo se javljaju iz kanalizacije i pozivaju na mržnju i sukobe. Jesmo mi ponavljači iz istorije, ali balkanski lideri zaboravljaju i bitne činjenice, da su nam sela prazna, ognjišta pusta, a (do korone, vjerovatno i poslije nje) redovi pred ambasadama bolno predugački.
(Autor je satiričar)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.