Kolumne

Dan poslije sutra

Saša Stevanović
Saša Stevanović

Na samrti je otac sinu dao dvije koverte i rekao: "Kada ti bude najteže u životu, otvori kovertu na kojoj piše 'Teškoće', a kada ti bude život pun sreće i dobrih trenutaka, otvori kovertu na kojoj piše 'Sreća'."

Pretpostavimo da je sin sa početka ove kolumne ekonomski sistem Republike Srpske. Mali ekonomski sistem, jedan podsistem većeg ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine, sa svim prednostima i nedostacima koje ima. Za ideju koja će biti predmet ove kolumne nisu bitne ni prednosti ni nedostaci. Prihvatimo da je taj sistem mali, mjeren BDPom, 6,5 milijardi dolara ili 0,008% Svjetskog BDPa u 2017. godini. Taj mali ekonomski sistem je suočen sa neizvjesnošću.

Predviđen je pad svjetskog BDPa u 2020. godini za 3%. Autor procjene je Međunarodni monetarni fond. U Evropi je predviđen pad od 7,5%. U takvim okolnostima realno je očekivati pad fiskalnih prihoda, rast nezaposlenosti, rast loših kredita, povećanje nelikvidnosti, niži nivo dohodaka, veći nivo stresa, brige. U takvim okolnostima očekuju nas društvene i ekonomske teškoće. Pravo je vrijeme da kao sin sa početka ove kolumne otvorimo prvu kovertu pod nazivom teškoće.

Otvorivši kovertu sin iz priče je mogao da pročita na bijelom papiru jednu poruku koja kaže: "Proći će." Sada ćemo nastaviti sa jednim misaonim eksperimentom, kada smo bili djeca, to se zvalo maštanjem, u srednjoj školi imaginacijom, a kako teče život, taj proces dobija jedan ozbiljniji naziv, poput prethodno upotrijebljenog  misaoni eksperiment. Podlogu za eksperiment čini mali uvod. Naime, prilikom procjenjivanja određenih pojava polazi se od nekih pretpostavki, nekih pravila. Jedino što je gore od loše procjene jeste nedostatak procijene. Jer u nedostatku bilo kakve informacije javljaju se špekulacije.

Većina procjena u ekonomiji je netačna, a gotovo sve imaju svojstvo da nisu apsolutno tačne. Jedno od bitnih svojstava je da procjene budu egzaktne, odnosno izražene brojem. Onaj ko bježi ili izbjegava da procijeni neku pojavu, vjerovatno je nesiguran u svoje znanje, boji se osude javnosti, ima pogled na ekonomiju lišen statistike i matematike. Što je veća neizvjesnost, procjena je teža, ali bitnija. Na osnovu prethodnog, procjene ekonomskog rasta moraju biti egzaktne. Za BiH one se kreću u zavisnosti od autora procjene i različitog scenarija od pada BDPa 3,2%, koliko procjenjuje Svjetska banka, do 5%, koliko procjenjuje MMF. Uglavnom, u momentu kada su date, iza njih je stao ekonomski autoritet te organizacije, njegova istraživačka odjeljenja, dugogodišnje iskustvo. Mediji su pojačali njihov glas i stvoreno je trenutno stanje svijesti i buduće očekivanje. U nastavku ćemo početi misaoni eksperiment.

Zamislimo da je ta stvarnost u stvari virtuelna, da su procjene pogrešne, da su mediji željni vijesti i senzacije prenijeli nešto "strašno", neočekivano, bombastično. Ako su u januaru vrhunski ekonomski autoriteti očekivali rast, ako su međunarodne organizacije očekivale ekonomski rast u svijetu, ako su 183 države očekivale ekonomski rast i sada već korigovale procjene ekonomskog rasta, a na nacionalnom i globalnom nivou se nastoje sprovoditi nove ekonomske politike, mjere koje imaju za cilj da ublaže ekonomski pad i da one iznose negdje i preko 20% BDPa, nisu li potrebne nove procijene. Jer u momentu davanja prethodnih procjena ekonomske mjere koje se sprovode na globalnom, regionalnom, nacionalnom i lokalnom nivou nisu uzete u obzir. Vratimo se iz misaonog eksperimenta u realnost. Ostvareni ekonomski rast Republike Srpske u 2019. godini iznosio je oko 11,05 milijardi KM. Ekonomija je dijelom zatvorena 16. marta 2020 godine. Zatvorena je 15 dana prvog kvartala. Očekivanje je da će ekonomija u prvom kvartalu ostvariti realni rast od 2,2% (očekivanje autora). Poznato je koliki je bio uvoz i izvoz, koliko su iznosili depoziti i krediti, kolika je bila prosječna plata, koliko je iznosila lična potrošnja. Informacije o kretanjima ekonomije u prva tri mjeseca su poznate.

Dalji rast ili pad zavisi od toga kako ćemo se snaći u narednim kvartalima. Na neke stvari, eksterne, ne možemo da utičemo. Hajdemo onda da ih odredimo. Na pitanje koliki je eksterni šok, odgovor možemo potražiti u dokumentu o ekonomskom i socijalnom uticaju kovida19 za BiH, čiji autori su istraživači Svjetske banke. Dešavanja na strani uvoza, izvoza, deviznih doznaka u zbiru su negativnih 0,5%. Ako to uvećamo za duplo, imaćemo 1% BDPa. Za Republiku Srpsku to na osnovu BDPa u 2019. godini iznosi oko 110 miliona. Mi ne možemo svojim mjerama da utičemo na to da će ekonomija usporiti za tih 110 miliona. Pa gdje je onda potencijalna šteta, jer Republika Srpska u prosijeku stvara između 300 do 400 miliona godišnje, a očekuje se pad ekonomije. Šteta je u smanjenju potrošnje, kako javne, tako i privatne  lične potrošnje i smanjenu investicija. Analiza za BiH ukazuje da je od realnog pada ekonomije od 3,2% na strani potrošnje pad od 2,6%, na strani investicija realni pad od 1,1%, dok je uticaj neto eksporta pozitivan i iznosi 0,5%. Na osnovu toga možemo zaključiti da segment potrošnje utiče sa 80% na rast ili pad ekonomske aktivnosti. Idemo korak dalje u našoj analizi.

Svjetska banka je procijenila realni pad BDPa BiH od 3,2%, EBRD je procijenio pad od 4,5% dok je MMF procijenio pad od 5%. Kada korigujemo za očekivanu inflaciju i primijenimo ove procjene na ekonomiju Republike, očekivana šteta iznosi između 450 do 700 miliona KM. Stimulansi ekonomije i programi još nisu kvantifikovani potpuno, ali za početak sa nivoa BiH dolaze informacije da je obezbijeđen paket od 750 miliona evra ili 1,5 milijardi KM. Nastoji se obezbijediti kreditnogarantni paket, makroekonomski stimulans koji je u ravni ili veći od procijenjene štete. Od uspjeha tog paketa, mjera i instrumenata koji se budu upotrijebili zavisiće i nivo štete. Međunarodne institucije prethodno pobrojane procjenjuju da će recesija biti oblika V, što znači da će se gubici u ovoj godini nadoknaditi dobicima u idućoj u većoj ili manjoj mjeri. S obzirom na to da je recesija po svojoj definiciji pad ekonomske aktivnosti u dva kvartala, potrebno je brzim procjenama poznavati trenutno stanje ekonomije i očekivana kretanja za naredni kvartal i konkretnim, transparentnim i efikasnim mjerama na strani potrošnje smanjiti buduću neizvjesnost i šansu za nastanak recesije.

Na taj način ćemo opet doći u dobra vremena, veću zaposlenost, veću potrošnju, investicije, optimizam i sreću. Doći ćemo u momenat kada je potrebno otvoriti drugu kovertu sa početka ovog teksta. Kovertu na kojoj piše "Sreća". Kada otvorimo tu kovertu, pisaće: "I to će proći."

(Saša Stevanović je autor knjige "Ekonomski život Republike  20 godina rizika i nagrada")

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije