Kolumne

Ekonomski oporavak nakon kovida-19

Stelina Nedera
Stelina Nedera

Prolaskom vremena, sedam mjeseci nakon izbijanja pandemije kovid-19 u martu ove godine, počinjemo jasnije uviđati kako ova kriza utiče na našu egzistenciju.

Znamo da je najmanje 23.000 ljudi u Bosni i Hercegovini ostalo bez posla u prva četiri mjeseca. Prijetnje po egzistenciju su stvarne - očekujemo da će ispod granice siromaštva biti gurnute ranjive porodice koje već sada žive u težim uslovima, a očekujemo još dublje podjele između formalne i neformalne privrede, javnog i privatnog sektora, te velikih nasuprot mikro, malih i srednjih preduzeća.

Iščekivanje brzog povratka u "istorijsku normalu" moglo bi se pokazati optimističnim. Vjerovatno je da će doći do usporavanja napretka koji je postignut tokom godina, a u nekim slučajevima čak i do nazadovanja.

Naše opredjeljenje "bolje izgradnje za budućnost" podrazumijeva da pozivamo na proces oporavka u kojem niko nije izostavljen, te na oporavak koji je pametan i ubrzan, umjesto da samo riješimo hitne probleme i vratimo se na status quo. Stoga direktne mjere moraju pratiti komplementarna rješenja kod politika, usmjerena na srednjoročne i dugoročne efekte. 

Važnost adekvatnog i brzog odgovora na potrebe svih građana 

Rast u Bosni i Hercegovini je i prije kovid-19 krize bio ugrožen, s usporavanjem privrede zbog posljedica globalnih ekonomskih trendova i ekonomskih kretanja u eurozoni u periodu 2018. i 2019. Povrh strukturnih slabosti zemlje, uključujući nizak nivo konkurentnosti i slabo poslovno okruženje, došla je i pandemija virusa korona. Najveću štetu su pretrpjeli sektori koji se oslanjaju na lične usluge poput turizma, ugostiteljstva, trgovine, prevoza i skladištenja, kulturne i kreativne industrije, kao i radno intenzivne industrije.

Posljednjih godina otkriven je potencijal turizma da postane pokretač privrede, a sada je posebno teško pogođen pandemijom. Broj međunarodnih turista u Bosni i Hercegovini između januara i juna 2020. godine smanjio se za 71 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ugrožene su hiljade radnih mjesta u turističkoj industriji, a prihodi od turizma opadaju za gotovo 80 posto.

Zbog svojih ograničenih resursa za ublažavanje finansijskih gubitaka izazvanih pandemijom, srednja, mala i mikro preduzeća, kao brojnija u bh. privredi, teže su pogođena u odnosu na veća preduzeća. Vlasnici malih i velikih preduzeća zabrinuti su zbog kontinuirane neizvjesnosti. Nadamo se da je period zabrana kretanja i restriktivnih mjera iza nas. Ipak, vremena pred nama ostaju izazov za preduzeća u Bosni i Hercegovini, suočenima s daljim otpuštanjima koja im prijete.

Kriza je imala značajne efekte na tržište rada. Prema izvještajima Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti porasla je za 5,8 posto od marta do jula. Premda je hitni odgovor vlasti na početku pandemije kovid-19 u određenoj mjeri ublažio inicijalni udar na tržištu rada, vjerovatno je da će se tokom dalje recesije produbiti fragmentacija tržišta rada. Žene i mladi tradicionalno bilježe niže stope aktivnosti i zaposlenosti i stoga je vjerovatno da će biti među najteže pogođenima. Bez namjenskog rodnog odgovora na kovid-19 krizu, postoji rizik da dobici ostvareni u smislu ekonomskog osnaživanja žena budu izgubljeni. 

Pandemija i ekonomska kriza neće čekati, stoga nema mjesta čekanju ni kod vlasti. Ključno je da politike u odgovoru resornih vlasti zaštite radna mjesta u privatnom sektoru kako bi se osigurala osnova za srednjoročno ubrzanje otvaranja radnih mjesta za one koji su nezaposleni ili će ostati bez posla zbog kovida-19. Vlasti u Bosni i Hercegovini moraju blagovremeno odgovoriti izradom i provedbom planova oporavka koji pažljivo usklađuju kratkoročne i dugoročne potrebe.

Iako je pandemija kovid-19 možda skrenula pažnju i resurse kreatora politika sa strukturnih i institucionalnih pitanja, ne smije se koristiti kao izgovor za izbjegavanje njihovog rješavanja. Suprotno tome, Bosna i Hercegovina treba da iskoristi ovu krizu kao priliku da ubrza svoje napore usmjerene na utvrđivanje perspektivne razvojne agende dok istovremeno osigurava dobro uravnotežen i hitan odgovor na krizu.

Vlasti na svim nivoima, u skladu s njihovim mandatima, treba da poduzmu mjere za provođenje (1) institucionalnih reformi poput unapređenja regulatorne i institucionalne kvalitete, digitalizacije javne uprave, povećane transparentnosti i borbe protiv korupcije, (2) podrške proizvodnom sektoru u ostvarivanju veće konkurentnosti i promociji poveznica između digitalizacije i zelene energije, (3) reformisati i ojačati obrazovni sistem u skladu s potražnjom za vještinama, te (4) ojačati i povećati učinkovitost socijalne zaštite ranjivih.

Dalji koraci

Za mnoge koji su ostali bez posla i čija je egzistencija teško pogođena pandemijom potpuni oporavak će se činiti nedostižnim, a budućnost sumornom. Ipak, ako postoji lekcija koju smo naučili iz prošlosti, to je da ljudi, zajednice i vlasti mogu prevladati ovakve krize kad učinkovito sarađuju.

UNDP u Bosni i Hercegovini, kao dio zajedničkog odgovora Ujedinjenih nacija, aktivno podržava vlasti na različitim nivoima u rješavanju krize izazvane pandemijom kovid-19, što obuhvata više od osiguranja medicinskih potrepština i opreme. Digitalna transformacija i zeleni ekonomski razvoj imaju snažni potencijal za podsticanje privrede zemlje i predstavljaju strateška područja djelovanja UNDP-a.

Zajedničkom saradnjom, te zagovaranjem i realizacijom boljih rješenja kod politika možemo osigurati da niko ne bude izostavljen dok zajednički obnavljamo ekonomiju i egzistenciju.

(Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije