Zakonom o izboru sudija Ustavnog suda BiH prethodno biranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, koji je predložen od strane predstavnika SNSD-a i HDZ-a, otvara se nekoliko pitanja od kojih zavisi i njegovo eventualno usvajanje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Zakon kojim bi strane sudije bile zamijenjene domaćim ne može biti u suprotnosti sa postojećim ustavnim normama o Ustavnom sudu BiH. U slučaju navedene suprotstavljenosti primjenjivale bi se norme Ustava, a ne zakona, jer se zakonom kao aktom niže pravne snage ne mogu poništiti norme Ustava koje su više pravne snage. Članom šestim Ustava BiH definisano je da Narodna skupština RS bira dvoje sudija, a Predstavnički dom Federacije BiH bira četvoro sudija. Navedena ustavna norma ne može se mijenjati zakonom u smislu da Narodna skupština RS bira troje, a Predstavnički dom Federacije BiH šestoro sudija, jer bi za ovakav postupak bile potrebne ustavne izmjene. Zbog navedenog razloga odustalo se od prvog prijedloga zakona koji je bio dogovoren na sastanku političkih lidera u Republici Srpskoj.
Drugim prijedlogom zakona, koji je upućen u parlamentarnu proceduru, u četvrtom članu, definisano je da Predsjedništvo BiH imenuje troje domaćih sudija umjesto stranih i to dvoje iz Federacije i jednog iz Republike Srpske, nakon čega bi Dom naroda na nivou BiH potvrđivao ovo imenovanje. Ako bi zakon bio usvojen i stupio na snagu, tada bismo imali situaciju da se troje sudija Ustavnog suda BiH iz Republike Srpske bira po dva različita postupka, a istu situaciju bismo imali i u izboru šestoro sudija iz Federacije BiH. Ustavna osnova za navedeno rješenje je u pitanju konstitutivnosti - državotvornosti, jer se Bosna i Hercegovina temelji na državotvornosti tri naroda - Srbi, Hrvati i Bošnjaci - i na ravnopravnosti dva entiteta. Sudije Ustavnog suda koje bira Narodna skupština Republike Srpske i Predstavnički dom Federacije BiH predstavljale bi entitete kao dvije federalne jedinice i kod njih bi dominiralo teritorijalno određenje. Sudije koje bi imenovalo Predsjedništvo BiH, a potvrđivao Doma naroda na nivou BiH, predstavljale bi tri državotvorna naroda i kod njih bi dominiralo etničko-nacionalno određenje. Zbog navedenog predloženi zakon trebalo bi modifikovati u smislu da se u članu 4, stav (1) urade djelimične izmjene teksta: "Izbor domaćih sudija se vrši tako da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje troje domaćih sudija u Ustavni sud BiH i to po jednog iz svakog državotvornog naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka."
U procesu predlaganja zakona o izboru domaćih sudija umjesto stranih potrebno je imati u vidu i razloge zbog kojih su strane sudije uopšte imenovane u Ustavni sud BiH. Osnovni razlog je sadržan u članu drugom Ustava Bosne i Hercegovine, u kome je definisano da će se Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda i njeni protokoli direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini i da će odredbe ovoga akta imati prioritet nad svim drugim zakonima. S obzirom na to da je Konvencija jedan od temeljnih akata Savjeta Evrope i da je Sud za ljudska prava u Strazburu sastavni njen dio, predsjednik ovoga suda bira troje stranih sudija u konsultaciji sa Predsjedništvom BiH. Troje stranih sudija su postali sudije Ustavnog suda BiH s ciljem da štite Evropsku konvenciju i obezbijede njenu primjenu na području Bosne i Hercegovine. U navedenom kontekstu Venecijanska komisija, kao pravna komisija Savjeta Evrope, ima ulogu na oblikovanje mišljenja stranih sudija prilikom donošenja odluka. Kada i ako strane sudije budu zamijenjene domaćim, ostaje obaveza prema Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda, jer Ustavni sud je dužan polaziti od ustavne osnove Bosne i Hercegovine, a to je balans građanskih prava i državotvornih prava etničkih nacija.
Na osnovu političkog dogovora o ponuđenom zakonu bilo bi moguće strane sudije zamijeniti domaćim i obezbijedila bi se zastupljenost i entiteta i konstitutivnih naroda, ali se ne bi otklonila mogućnost preglasavanja. Ustavom BiH je definisano da sam Ustavni sud usvaja svoja pravila rada apsolutnom većinom. Ustavom nije data mogućnost da se putem Zakona o ustavnom sudu promijeni način donošenja odluka u smislu da se ustanovi kvalifikovana umjesto apsolutne većine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.