Kolumne

Izvještaj je stigao, šta sad?

Prva reagovanja na pristigli izvještaj eksperta Evropske komisije Rajnharda Pribea o stanju pravosuđa u BiH kreću se od razočarenja do uzdržanog ignorisanja. Oni koji su upućeniji u pravosudne probleme ne kriju razočarenje i tvrde da smo dobili ono što odavno znamo. Oni na koje se izvještaj odnosi i koji su takvo stanje uglavnom prouzrokovali, izjavljuju da izvještaj nije toliko loš i neočekivan s obzirom na to da mu je prethodila "političko-paraobavještajno-medijska kampanja" (Milan Tegeltija). Izgleda da su dolazak izvještaja proslavili u krugu političkih mentora otvaranjem šampanjca!?

Nema sumnje da su očekivanja građana od izvještaja bila nerealna. U našem podaničkom mentalitetu uvijek postoji višak očekivanja; ubijeđeni smo da treba da dođe neko drugi da rješava naše probleme ili da nam tačno kaže šta treba da radimo. Sa tom bolesnom nadom čekao se i izvještaj sudije Pribea. Zbog toga će mnogi razočarani, tražeći krivca za sve gore stanje u pravosuđu i državi, s osjećajima ogorčenosti i iznevjerenosti, upirati prstom na Evropsku komisiju i OHR kao krivce koji su sve zakuvali, a onda nas ostavili da se svađamo i propadamo. Biće i onih koji će nakon čitanja izvještaja reći da je Evropska komisija sa prljavom vodom izbacila i svoje čedo.

Rezignacija koju kod građana proizvode politička konfuzija, neefikasnost sistema, korumpiranost vlasti, organizovani kriminal, mržnja i rasulo usmjeravaće oštricu kritike prema međunarodnoj zajednici kao nekom ko treba da lupi pesnicom po stolu i kaže - dosta je političkih opstrukcija, laži i prevara. Optuživaće se i Evropska komisija i OHR za odsustvo ideja i nesposobnost da se disciplinuju domaće politike i političari koji nisu sposobni da otvore perspektivu za drugačiju budućnost. Odgovor građanima da su to političari koje su oni birali neće imati odjeka, kao što nije imao ni do sada. U međusobnim optužbama će se, istovremeno sa gubitkom povjerenja u pravosuđe, topiti i povjerenje u Evropsku komisiju i autoritet međunarodnih institucija. U tom novom fokusu nepovjerenja dezorijentisanih i nezadovoljnih građana ponovo će profitirati domaće politike.

Ali, nije riječ o međunarodnoj zajednici, vratimo se izvještaju. Stigla je nezavisna, stručna i sveobuhvatna ekspertiza pravosudnog sistema i vladavine prava koja upozorava na krajnje ozbiljne strukturalne probleme, nedostatak liderstva i upravljačku nesposobnost ljudi koji vode pravosudne institucije. Za političku vlast i ljude koji upravljaju pravosudnim institucijama trebalo bi to da bude poziv na uzbunu. Stanje je takvo da su neophodne hitne mjere kako bi se zaustavila destrukcija sistema i sačuvala nada za pravdu i vladavinu prava. VSTV bi već danas trebalo da bude u neprekidnom vanrednom zasjedanju. Gubitak povjerenja u pravosuđe je na najnižoj granici - nivou koji diskredituje državu, institucije i ljude koji se bave pravom i pravdom. Građani očekuju plan hitnih mjera za rješavanje prioritetnih i manje prioritetnih problema. I državni parlament bi trebalo da vanredno zasjeda s istom tačkom dnevnog reda. Svaki odgovoran sistem bi se tako postavio prema izvještaju kojim je uspostavljena mračna dijagnoza o vladavini prava.

Kako će ljudi u VSTV-u i državnom političkom vrhu čitati izvještaj? Da li će uopšte priznati da postoje ozbiljni problemi? Da li će priznati vlastitu odgovornost za katastrofalno stanje? Da li će u njemu pronaći razloge za hitno reagovanje? Šta smatraju prioritetnim stvarima, a šta ne? Najvažnije tek treba da uslijedi!

Da li je izvještaj o stanju dovoljan za akciju? Ne bi se moglo reći! Lakše je dati dijagnozu nego pogoditi terapiju za ozdravljenje. U pravu je šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Satler kad kaže da je VSTV postao dio problema i da treba biti dio promjena. Svi znamo da je to suštinski problem. Ali, kako doći do promjene? U VSTV-u ne postoji stepen odgovornosti koji bi stvorio prostor za promjene (kolektivna ostavka). Profesionalna zajednica je anestetizovana instaliranjem nekompetentnih poslušnika koji sprečavaju svaku akciju. Ostaje da se čeka donošenje novog Zakona o VSTV? Evropska komisija ostavlja političarima rok od godinu dana da donesu zakon. Znajući kako stvari stoje sa rokovima kada su naši političari u pitanju, u najboljem slučaju novi zakon bi mogao ugledati svjetlo dana za tri godine. A kakav će biti? To će tek biti za priču! Uglavnom, društvo nekompetentnih u VSTV-u dobilo je dodatno vrijeme u kome će svojim ljudima popuniti mnoge otvorene pravosudne pozicije.

Sudeći i po prvim reagovanjima, ništa se neće dogoditi! Izvještaj će dijeliti sudbinu svih dosadašnjih izvještaja: proći će kroz formalne procedure da bi se ostavio utisak da se nešto radi, gubiće se silno vrijeme u jalovim diskusijama neukih i nesposobnih, nastaviće se ignorisanje i prebacivanje odgovornosti na druge (uključujući nezaobilazne paraobavještajne faktore!)... Trajaće to strukturalno besposličarenje narednih nekoliko godina, sve dok jednog dana vladajuće politike svoje faktičko preuzimanje pravosuđa ne završe usvajanjem zakona po kojem će izbor sudija i tužilaca preći na zakonodavnu (političku) vlast. Glavni argument će im biti da je VSTV, kao nezavisni regulator koga su izmislili stranci, pokazao da nije sposoban da upravlja pravosuđem. To što su ga oni učinili nesposobnim neće imati ko da kaže. Mogao je to Pribe jasnije napisati u izvještaju, ali nije!

Autor je sudija Suda BiH

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije