Kolumne

Izvještavanje

Zdravko Zečević
Zdravko Zečević

​Otvorena akcionarska društva, kakvih je u Republici Srpskoj relativno malo (u odnosu na druge oblike privrednih društava) i koja su, kao takva, svojevremeno transformisana po slovu zakona (a ne takva voljno nastala), uglavnom nisu prepoznala prednosti koje im se pružaju na osnovu takvog pravnog statusa.

Često se potenciraju obaveze koje im takav status donosi (obaveza izrade revizorskog izvještaja, dakle angažovanje nezavisnog revizora, postojanje organa koje takvo društvo mora imati, plaćanje naknada Banjalučkoj berzi i Centralnom registru hartija od vrijednosti, te brojna izvještavanja), što u konačnici znači veće troškove za pravno lice takvog statusa. Treba imati na umu da otvoreno akcionarsko društvo, ukoliko vlasnici aktivne dvotrećinske većine udjela u kapitalu takvog društva to žele, uvijek može promijeniti svoj pravni status i preći u drugi, manje transparentnu i jeftiniju formu privrednog društva.

Od navedenih obaveza, obaveza izvještavanja se može svrstati u derivatne jer je ona izvedena iz nekih drugih obaveza (recimo, da bi se objavio revizorski izvještaj prvo ga je potrebno sačiniti, a prethodno angažovati nezavisnog revizora). Cjelovit prikaz svih obaveza emitenata hartija od vrijednosti koje su predmet javne ponude koje se odnose na izvještavanje su istaknute na internet prezentaciji Banjalučke berze.

Izvještavanje putem portala Banjalučke berze je besplatno, ali je ipak primjetno da se sva društva ne pridržavaju svojih obaveza u tom dijelu. Donedavno, kao potpuno neadekvatna kazna za neispunjavanje ovih obaveza, akcije ovakvih otvorenih akcionarskih društava su bile suspendovane sa trgovanja. Međutim, uspostavljanjem dodatnog segmenta na Banjalučkoj berzi (slobodno tržište - HoV emitenata koji kasne sa finansijskim izvještavanjem) omogućeno je jedno od najosnovnijih prava vlasnika: prava raspolaganja akcijama svih vrsta u skladu sa zakonom.

Pošto ovakvo kontinuirano ponašanje ipak zaslužuje i represivno djelovanje, bez obzira na "otključavanje" trgovanja, sankcija bi morala da bude primjerena nepostupanju po dispoziciji i usmjerena prema počiniocu/ima. Novčana kazna ili zabrana prava glasa nad akcijama licima koja imaju dužnost prema društvu (slično kao kod neobjavljivanja ponude za preuzimanje od strane ponudioca kojem je utvrđena obaveza) bi bile djelotvornije za otklanjanje uzroka (neobjelodanjivanje svih značajnih događaja i izvještaja).

Otvoreno akcionarsko društvo je privatnopravna zajednica u kojoj se ravnopravnost svih ulagača (akcionara, kako sadašnjih, tako i budućih), između ostalog, treba ogledati u mogućnosti korištenja i pristupu svim značajnim informacijama. U protivnom, odgovorna lica zloupotrebljavaju svoj položaj i izbjegavaju obaveze koje predstavljaju tuđe pravo. Ta odgovorna lica su kontrolni akcionari akcionarskog društva, zastupnici društva, članovi upravnog odbora, članovi izvršnog odbora, članovi odbora za reviziju i interni revizor akcionarskog društva i ona su dužna da rade u interesu privrednog društva i da, dok su u tom svojstvu, izvršavaju svoje poslove savjesno, sa pažnjom dobrog privrednika, u razumnom uvjerenju da djeluju u najboljem interesu privrednog društva.

Volja i interes emitenta je izvedena volja, ali svakako je drugačija od volje i interesa drugih lica iz kojih se izvodi. Otvorenom akcionarskom društvu, odnosno odgovornim licima i licima koja su dužna da postupaju savjesno i lojalno prema tom društvu, treba biti jasno koje su obaveze otvorenog akcionarskog društva (pa i njih samih) dok je to privredno društvo u statusu otvorenog akcionarskog društva, ali da im budu prezentovane i pogodnosti koje proizilaze iz tog statusa.

Kada se govori o izvještavanju i objavljivanju informacija o značajnim događajima i radnjama koje utiču na poslovanje emitenta, kao obavezi emitenta, sa druge strane stoji pravo svih zainteresovanih da im se takve informacije učine dostupnim. Najvažnije u ovom kvaziobligacionom odnosu je pravovremenost, da investitori (akcionari), a i svi ostali zainteresovani, na vrijeme dobiju informacije koje mogu uticati na određenu investicionu odluku. Ta "pravovremena transparentnost" je temelj uspostavljanja punog povjerenja koje treba rezultovati svim sinergičnim pozitivnim efektima koje donosi tržište kapitala.

 (autor je diplomirani pravnik u Društvu za upravljanje penzijskim rezervnim fondom RS)

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije