Pred obilježavanje godišnjica koje su povezane s ratom devedesetih, tenzije u regionu uvijek dostižu vrhunac. Tako ni ove godine nema izuzetka i pred ovogodišnju proslavu akcije "Oluja".
Državni vrh Hrvatske ne odustaje od svoje redovne prakse pompeznog slavlja akcije u koje je ogroman broj stradalih, mučenih i protjeranih. Zašto? Gledajući sa jednog kulturološkog aspekta, to ne treba da čudi. Veliki Jovan Dučić je davno rekao: "Hrvati su najhrabriji narod na svijetu. Ne zato što se ničeg ne boje, već zato što se ničeg ne stide". I zaista, Hrvati se ponose "odbrambenom" vojnom akcijom u kojoj su, braneći svoju teritoriju, tjerali, mučili i ubijali nenaoružane civile koji su samo željeli ostati na svom vjekovnom ognjištu.
Kao jedna od najmlađih država Evrope, kulturno siromašna, istorijski vječiti germansko-ugarski vazal, oni nemaju čime drugo ni da se ponose. I onaj kratak period postojanja NDH građen je na genocidu nad milionima uz svesrdno veličanje Hitlera i ustaške ideologije. Danas, oni koje vrijeđa "Oluja" šokiraju se kad vide revitalizaciju ustaštva u državi koja je članica EU. Ni tu nema ništa čudno, jer su njihovi lideri i svi učeni ljudi u društvu svjesni kratke istorije te države, pa veličaju Pavelića i slovo U kao vrhunac svoje moći. A narod voli da kaže: "Čega se pametan stidi, time se budala ponosi".
Međutim, možda mnogo gore i ono što treba da brine je čuveno srpsko "kratko pamćenje". Svjedoci smo, i činjenica je, da 90 odsto mladih ne zna šta se desilo 5. avgusta 1995. i šta je predstavljala ta "odbrambena vojna akcija". Zbog takvog odnosa naroda koji je žrtva treba očekivati još pompeznija slavlja jednog od najvećih pogroma u modernoj ljudskoj istoriji.
Na političkom planu vraćanje takvoj ideologiji predstavlja samo praćenje svjetskog trenda od strane hrvatskog političkog vrha - strogo okretanje udesno, jačanje nacionalizma usljed ekonomskog raspada i, u njihovom slučaju, dodvoravanje Njemačkoj kao vodećoj sili Evrope i vjekovnom starijem bratu.
Kako je naveo "Wallstreet Journal", sljedeća velika svjetska kriza mogla bi da krene upravo sa Balkana. Posljednjih mjeseci, mada godinama dobro sakrivana, borba za Balkan je na vrhuncu u posljednjih tridesetak godina i ona je sada već postala javna. Evropa otvoreno, odnosno njeni lideri se zalažu za jačanje svog uticaja na Balkanu kao jedne od ključnih tačaka i uklanjanje, po njihovim riječima, kancerogenog uticaja Rusije. Uz to, Turska kao novi saveznik Rusije, mada ne u svim pitanjima i gledajući prije svega svoj interes, pridonosi toj borbi. Kroz istoriju je mnogo slučajeva da su Rusija i Turska, pored mnogih neriješenih pitanja, često znale sklapati saveze zarad uticaja na Balkanu.
Situacija u regionu zadnjih mjeseci je nešto mirnija. Tome doprinosi mnogo faktora: izbor Aleksandra Vučića za predsjednika, ulazak Crne Gore u NATO, promjena vlasti u Makedoniji itd. i ne treba očekivati da tako dugo ostane. Ovo je samo ispipavanje terena u novonastaloj situaciji, lokalni izbori u BiH sljedeće godine i samo predsjednikovanje Aleksandra Vučića. On više ne krije da želi da bude apsolutni gospodar, svetac i pomiritelj regiona. I koliko god takva politika nailazi na neka odbijanja unutar Srbije i u regionu, ta politika balansa i neutralnosti trenutno je jedina izvodiva i realna.
Mnogo puta se zamjerilo kada državni vrh pregazi neke principe i onda pod pritiskom javnosti odustane od toga, pa sav proces pomirenja pada u vodu i vraća se na ono staro i tako stalno vrtenje ukrug već 25 godina. Međutim, danas su takvi potezi neophodni, pogotovo malim državama kakve su naše u regionu. Jer samo vodeći takvu politiku, izbjegavajući tenzije i previranja, može se ostvariti mir i bezbjednost, a samim tim izbjeći teške posljedice u borbi velikih koje su na sceni u ovom trenutku.
Baš zbog toga, jeftine provokacije, slavlja i pompeje vezane za sva dešavanja i uspjehe u ratu devedesetih, kao što je slučaj s "Olujom", mogu biti kobni za naše narode i naše države. A dobro je poznato da je Balkan bure baruta i da su iskre s ovih prostora bile često razlog za velike požare.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.