U posljednje vrijeme mediji u BiH često se bave Obavještajno-bezbjednosnom agencijom BiH (OBA), koja je prije skoro godinu dana ostala bez ključnog mehanizma nadzora - Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, što je ne samo protivno postojećem zakonu, nego i samom demokratskom principu koji poznaju zemlje savremene demokratije.
Komisija je prestala s radom nakon smjene predsjedavajućeg Nikole Špirića, koju je, pod veoma sumnjivim i nepotvrđenim okolnostima, inicirao i podržao SDS, a bespogovorno prihvatile bošnjačke stranke u PD PS BiH. Svima je jasno da ni SDA ni SDS ne žele stvarni nadzor nad ovom agencijom, zato je uostalom i smijenjen Špirić, jer je efikasan nadzor u suprotnosti sa njihovim političkim interesima.
OBA BiH je osnovana kao civilna obavještajna agencija, koja je nastala spajanjem entitetskih agencija i donošenjem zakona 2004. godine. U skladu s tim definisano je da je OBA "odgovorna za prikupljanje, analiziranje, obradu i distribuciju obavještajnih podataka, u cilju zaštite bezbjednosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak".
Zbog toga što OBA raspolaže posebnim ovlašćenjima, od presudne važnosti je da njen rad bude pod stalnim nadzorom. U protivnom, usljed nedostatka predviđene kontrole postoji opasnost da ta služba ili njeni pojedinci počnu djelovati kontraproduktivno, što može dovesti do kršenja ljudskih prava i sloboda građana, ali i do posljedica po društvo u cjelini. Parlamentarnu komisiju čini po šest članova iz oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Zakonom je regulisano da predsjedavajući Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA mora biti član stranke koji nije dio vladajuće većine. Ta odredba predstavlja garanciju nepristrasnosti i objektivnosti njenog rada.
Ukoliko članovi Komisije imaju osnovane sumnje da Agencija obavlja svoju dužnost na nezakonit način, Komisija, bez predsjedavajućeg, ne može sprovesti istragu tokom koje bi se ispitale sve okolnosti djelovanja, ali i zaposleni Agencije, te ostvario pristup relevantnoj dokumentaciji. Dakle, Komisija ne može funkcionisati.
Zašto je opasno kad nadležno parlamentarno tijelo, zbog nemogućnosti izbora novog predsjedavajućeg, gotovo godinu dana ne vrši zakonom propisane nadležnosti?
Obavještajno-bezbjednosna agencija odgovorna je za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama kako unutar, tako i van zemlje, kao i za prikupljanje, analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka s ciljem pružanja pomoći ovlašćenim službenim licima, kako je definisano zakonima o krivičnom postupku u BiH, te ostalim nadležnim tijelima kada se radi o suzbijanju prijetnji po bezbjednost, poput terorizma, špijunaže, sabotaže, organizovanog kriminala, trgovine drogama, oružjem, ljudima, itd.
Ovdje je potrebno istaći ključnu zakonsku obavezu koja kaže da je OBA obavezna, u cilju ispunjavanja svojih dužnosti, da blagovremeno obavještava funkcionere i tijela institucija BiH i entiteta o obavještajnim pitanjima, kako na vlastitu inicijativu, tako i na njihov zahtjev. To se odnosi na Predsjedništvo BiH (kolektivno), predsjedavajućeg Savjeta ministara, ministra spoljnih poslova, ministra bezbjednosti, ministra odbrane, ali istovremeno i institucije entiteta i to: predsjednike, potpredsjednike i premijere Srpske i FBiH, ministre unutrašnjih poslova Srpske i FBiH, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg domova PS BiH, FBiH, Narodne skupštine Republike Srpske, kao i Zajedničku komisiju za nadzor nad radom OBA, što ona ne radi.
Ako OBA ne sprovodi zakonom propisane aktivnosti, javlja se snažno nepovjerenje i ostavlja mjesto sumnjama vezanim za njen rad, koje nije moguće provjeriti na zakonom utvrđen način.
S obzirom na to da kontrola od strane zakonodavne vlasti u ovom momentu ne funkcioniše, OBA je jedino pod stalnom "kontrolom" SDA - preko predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, odnosno Izvršne obavještajne komisije u čiji sastav, pored predsjedavajućeg Savjeta ministara (Zvizdić), ulaze i dva zamjenika predsjedavajućeg (Šarović i Bevanda). Ova komisija se bavi savjetovanjem predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i snosi političku odgovornost za rad OBA. Evidentno je da predsjedavajući Savjeta ministara ima najšira ovlašćenja kada je u pitanju nadzor i usmjeravanje rada Agencije. On, pored ostalog, pregleda i odobrava sve zahtjeve za pružanje obavještajne pomoći i odobrene zahtjeve prosljeđuje generalnom direktoru OBA, što ukazuje da je uključen u konkretne aktivnosti Agencije. Dakle, danas je rad OBA u potpunosti u rukama jedne političke stranke (SDA). Direktor OBA, predsjedavajući Savjeta ministara - predsjedavajući Izvršne obavještajne komisije - dobijaju instrukcije iz istog centra. Teško je povjerovati da će zamjenik predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda (Šarović) učiniti išta što bi ovakvo stanje promijenilo s obzirom na bliske odnose sa SDA, posebno u oblasti obavještajno-bezbjednosnih poslova.
Republika Srpska je nezadovoljna načinom na koji funkcioniše OBA. Neki od predstavnika institucija BiH tvrde da je problem OBA u tome što nema odgovarajuće komunikacije među prvim ljudima Agencije. Međutim, to je samo vrh ledenog brijega. Ako se ima u vidu ogromno nepovjerenje koje postoji između tri naroda u BiH, ovakav način rada OBA izaziva zabrinutost i ogorčenje kod dva od tri konstitutivna naroda. Kad tome dodamo da je Savjet ministara, u ovom mandatu, stekao dodatnu količinu unutrašnje političke moći, kao i to da je u potpunosti poremećena funkcija principa o podjeli vlasti i njenoj međusobnoj kontroli, onda je jasno da alarm odavno zvoni na uzbunu. Mnogi smatraju da SDA i SDS ovakvo stanje odgovara jer godina je izbora i dobro je znati šta rade politički protivnici. Ipak, treba istaknuti da sve veći broj građana, političkih protivnika dvojca SDA - SDS, otvoreno sumnja da se pod motom ugrožavanja nacionalne bezbjednosti vrše nezakonite mjere "nadzora" nad njima. Pravo pitanje je kuda nas sve ovo vodi? Republika Srpska mora dati odgovor prije nego što bude kasno.
(Autor je poslanik u Predstavničkom domu PS BiH)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.