Kolumne

Popraviti kvalitet obrazovanja u BiH

Adnan Ćerimagić
Adnan Ćerimagić

Ove sedmice Predsjedništvo BiH odlučuje o učešću učenika iz BiH u međunarodnom PISA testiranju naredne godine. Predsjedništvo bi o ovome trebalo da donese pozitivnu odluku, ali i da ovu priliku iskoristi i pošalje političku poruku kako građani i privreda od nadležnih ministarstava obrazovanja očekuju osmišljavanje i provedbu reformi koje će obrazovanje učiniti kvalitetnijim.

Koliko će njihove reforme biti uspješne pokazat će i rezultati narednih PISA testiranja. Ako budu uspješne, naši učenici će da pokažu bolje rezultate nego 2018. Tada su prvi put testirani zajedno sa vršnjacima iz 76 drugih zemalja, od Rusije, Kine, SAD i Australije do Brazila, Kanade i Srbije. Rezultati tog testiranja, objavljeni prošli mjesec, pokazali su da naši učenici nisu među najboljim u svijetu, da su ispod prosjeka najbogatijih zemalja svijeta i da su među 20 najgorih.

Rezultati su, stručnjaci upozoravaju, porazni, jer su pokazali da je naš svaki drugi petnaestogodišnjak funkcionalno nepismen. Konkretno, to znači da su sposobni pročitati neki tekst, ali da onda ono što su pročitali ne umiju prepričati, objasniti ili iskoristiti. U tome su lošiji od vršnjaka u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, a činjenica da su nešto bolji od vršnjaka u Sjevernoj Makedoniji, Gruziji i Kosovu, iako ohrabruje, i nije neka velika utjeha.

Za države kao što su Finska i Estonija, čiji su učenici redovno među 10 najboljih u svijetu, PISA testiranje je i pitanje ponosa i prestiža. Za većinu država, međutim, rezultati testiranja su jedan od vjerodostojnih načina koje koriste da provjere i prate kvalitet i uspjeh reformi svojih obrazovnih sistema. Tako je u Njemačkoj, ali i Švedskoj ili Sloveniji. Testiranje je i jedan od znakova koji dio stranih ulagača gledaju kao znak kvalitete radne snage koja stasava. Zbog toga se veliki broj zemalja odlučuje da redovno učestvuje u ovom testiranju, iako ih košta i iziskuje dodatni i požrtvovan rad uposlenih u ministarstvima obrazovanja, pedagoškim zavodima, agencijama i školama.

Dakle, u srcu ovog testiranja, o kome Predsjedništvo odlučuje ove sedmice, je mogućnost da se napravi jedan vid presjeka stanja u obrazovanju i prati napredak reformi, ali i da se vlastiti obrazovni sistem uporedi s drugim. S obzirom na to da je u BiH svako ministarstvo obrazovanja nadležno za svoju obrazovnu politiku, Predsjedništvo bi moglo, s ciljem poticanja takmičenja među nadležnim bh. ministarstvima, predložiti da se pored već dostupnih rezultata za BiH objave i rezultati za svako ministarstvo. Činjenica da su učenici koji su bili testirani na srpskom jeziku pokazali nešto bolje rezultate od ostalih ukazuje da potencijal za zdravo i pozitivno takmičenje vjerovatno postoji, ne samo sa regionom i svijetom, već i među bh. ministarstvima.

Promjene ka boljem su moguće. U nedavnom intervjuu za britanski nedjeljnik "The Economist", dugogodišnja ministrica obrazovanja Estonije Mailis Reps objasnila je put svoje zemlje do svjetskog obrazovnog vrha. U želji da unaprijede obrazovni sistem, estonski stručnjaci i političari, u potrazi za inspiracijom, obišli su čitav svijet, od SAD do Nizozemske, i zaključili kako je najbolje da se ugledaju na svog susjeda Finsku. To su i uradili, a rezultati zadnjeg PISA testiranja stavili su ih među pet najboljih u svijetu i ispred Finske.

Zbog toga danas drugi dolaze u Estoniju po inspiraciju. Oni koji dođu u Talin vrlo brzo će saznati kako reforma obrazovanja u Estoniji nikada ne prestaje, a da kroz PISA testiranje prate svoj razvoj tokom dužeg niza godina. Recept estonskog obrazovnog sistema, tvrde stručnjaci koji su ga detaljnije analizirali, je sloboda koju nastavnici imaju, ali ona dolazi uz uslov da se pobrinu da učenici imaju duboko razumijevanje za ono što uče, te da to znanje umiju primijeniti u svakodnevnom životu.

U moje vrijeme obrazovanje u BiH je bilo drugačije. U osnovnoj školi koju sam pohađao u Gračanici devedesetih godina učio sam od velikog broja dobrih, dragih i posvećenih nastavnika. Međutim, čini mi se da je okosnicu obrazovanja činilo čitanje velikog broja knjiga i učenje pjesmica, definicija i formula napamet, a da su njihovo razumijevanje i primjena bili skoro pa nevažni.

Dvadeset godina kasnije rezultati PISA testiranja pokazuju da u BiH postoji potreba da se obrazovanje poboljša. Interes za nešto takvo postoji među stručnjacima, nastavnicima i roditeljima, ali i političarima. U Republici Srpskoj, na primjer, inspirisani nedavnim promjenama u Srbiji, najavljen je proces digitalizacije škola. To je dobra vijest, ali za unapređenje rezultata obrazovanja bit će nužne promjene i u drugim segmentima.

Po inspiraciju za te promjene ne mora se nužno ići u Estoniju, već može i u nama bližu Sloveniju. Tamo su na zadnjem PISA testiranju petnaestogodišnjaci bili među 20 najboljih u svijetu. U slovenačkoj vladi i obrazovnom sistemu postoji interes da svoje iskustvo i znanje podijele sa zemljama zapadnog Balkana. BiH i njena ministarstva obrazovanja bi tu spremnost trebalo da iskoriste. Predsjedništvo BiH bi ih ove sedmice svojom pozitivnom odlukom o učešću u narednom PISA testiranju i političkom porukom o važnosti reforme obrazovanja u tome moglo i trebalo potaknuti.

*(Autor je analitičar u think tanku Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije