Kolumne

Potencijal domaćeg novca

Koliko je evrozona prošle godine bila u znaku dužničke krize najbolje pokazuje činjenica da su skoro svakog mjeseca održavani samiti šefova država Evropske unije. Bilo ih je ukupno 11, a u "normalnim" okolnostima budu organizovani četiri puta godišnje. Neki od ovih sastanaka imali su epitet "istorijskih" i trebalo je da ponude rješenja za "obuzdavanje" krize. Poslije svakog od ovih samita dolazili su pozitivni signali sa finansijskih tržišta, ali su trajali nekoliko dana da bi se ustanovilo da je i posljednji samit, na kojem se tražio odgovor na dužničku krizu, bio neuspješan.

Po već viđenom scenariju, i samit održan 8. i 9. decembra bio je "istorijski" i "početak rješavanja krize". Na samitu su po prvi put predloženi jasni koraci za postizanje dugoročnog rješenja, a kao najveće slabosti EU navedene su prespora primjena ranijih dogovora i neusaglašeni stavovi šefova država. Uprkos tome, učesnici samita su daleko od dogovora, jer i dalje postoji više struja i prijedloga. Načelno, cilj je da se pooštri fiskalna disciplina u evrozoni kako bi se spriječile nove dužničke krize, što bi trebalo da vrati povjerenje investitora u sigurnost državnih obveznica zemalja evrozone. Države koje su najviše pogođene krizom predlažu da sve zemlje pokažu solidarnost, a druga grupa insistira na povećanju odgovornosti i discipline prezaduženih zemalja. Ima prijedloga da se kriza treba i može riješiti jednim, otresitim, potezom - odlukom Evropske centralne banke da emituje novac kojim bi se finansirale prezadužene članice ili da se emituju nove evroobveznice. Najveća protivnica ovog poteza je kancelarka najjače evropske zemlje Angela Merkel. Ona smatra da se "kriza ne može riješiti nekim čudesnim lijekom", već insistira da se izlaz iz krize pronađe strpljenjem i sporijim koracima.

Izrada novog ugovora o fiskalnoj disciplini, odnosno sprovođenje odluka posljednjeg samita, je u toku i očekuje se da će biti završena do kraja mjeseca. Potpisivanje bi moglo biti na samitu EU zakazanom za početak marta. Međutim, jasno je da i dalje ima mnogo pitanja u vezi sa sadržajem tog ugovora. Predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej već je najavio vanredni samit za 30. januar. Zvanično, na dnevnom redu će biti pitanje nezaposlenosti, ali vjerovatno će, kao i na prethodnim sastancima, tačke dnevnog reda biti u sjenci traženja odgovora na dužničku krizu.

Signali sa finansijskih tržišta pokazuju sumnju u mogućnosti da prezadužene članice evrozone izmire vlastite dugove. O kakvom (ne)raspoloženju se radi govori i činjenica da se uspostavljanje kriznog fonda pokazalo kao slabo rješenje za kontrolisanje krize. Zbog toga ulagači zahtijevaju sve veće kamate na obveznice tih zemalje. Veće kamate uvijek ukazuju na veći rizik neizmirenja obaveza.

U posljednje vrijeme vijesti da rejting agencije smanjuju prognoze čak i za zemlje sa AAA rejtingom i nisu neka novost. Procjene renomiranih agencija i analitičara pokazuju da će posljednje smanjenje rejtinga za devet zemalja EU prouzrokovati značajne turbulencije na finansijskim tržištima već u prvom kvartalu.

Kako se dužničkoj krizi još ne nazire kraj, izvjesno je da će ona biti glavna tema i tokom ove godine. Budući da se kretanja na finansijskim tržištima u velikoj mjeri ponašaju po principu povezanih sudova, jasno je da će se očekivane turbulencije prenijeti i na berze u regionu.

Kao rezultat svojih analiza, rejting agencija "Standard & Poor's" u novembru je snizila Bosni i Hercegovini kreditni rejting sa "B+" na "B", a još u maju je agencija "Moody's Investors Service" izmijenila izgled sa stabilnog na negativan kreditnog rejtinga "B2". Sliku o BiH dodatno kvare izvještaji velikih autoriteta u ocjenjivanju zemalja poput "Forbsa", Svjetskog ekonomskog foruma, Svjetske banke i Međunarodne finansijske korporacije, prema kojim je BiH na samom svjetskom dnu u oblasti zaštite malih akcionara i prava svojine. Ovakve (pr)ocjene BiH drže u rangu zemalja koje karakteriše loša kreditna sposobnost i veoma visok kreditni rizik. Lošu poziciju dodatno mogu pokvariti rezultati dogovora u vezu sa dobijanjem statusa o kandidaturi za članstvo u EU i unutrašnje trzavice. Naime, povremena zaoštravanja odnosa na domaćoj političkoj sceni, na koju su građani Bosne i Hercegovine odavno navikli, strancima svaki put djeluju i te kako ozbiljno.

Ruku na srce, nije realno očekivati skoru najezdu stranih ulagača na naše berze. Jedna grupa stručnjaka u toj činjenici vidi rješenje za finansijski sistem BiH. Smatraju da su upravo dužnička kriza i iskustva zemalja u tranziciji pokazali da pretjerano oslanjanje na strani kapital dovodi do kolapsa finansijskog sistema i da treba nastojati zamijeniti strane izvore novca domaćim.

Sam trend rasta zaduženosti privrede akcionarska društva i lokalne zajednice upućuje na mogućnost pribavljanja novca na berzi. Primjer dobrog angažovanja domaćeg kapitala su emisije državnih i municipalnih obveznica u RS. Na strani potražnje za domaćim korporativnim, municipalnim i državnim obveznicama i trezorskim zapisima sve više je domaćih investicionih fondova, banaka i osiguravajućih društava, ali i građana, jer ovi instrumenti nude, za naše uslove, jako visoku stopu povrata na uložen novac. S tim u vezi, stručnjaci predlažu da se i kao rješenje za razvoj finansijskog sistema BiH razmotri uključivanje Centralne banke BiH u procese na domaćim berzama. Taj proces zahtijeva preispitivanje trenutnih zakonskih ograničenja koja onemogućavaju njenu aktivniju ulogu na domaćem tržištu, ali bi efekti tih promjena bili od višestruke koristi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije