Kada bismo, kojim slučajem, mogli probušiti prav tunel kroz Zemljin globus, pod uslovima da zanemarimo Zemljino užareno jezgro, sa druge strane bi nas možda dočekao razigrani kentaur i pokazao nam da smo izbili u Australiji.
A do Australije (Terra Australia - južna zemlja) od Evropljana su prvi doplovili Portugalci i Španci u 16. vijeku. Godine 1606. do obala novog kontinenta doplovio je i holandski moreplovac Tasman, po kome će se i nazvati najveće australijsko ostrvo, ali Holanđani nisu imali interes za ove teritorije. Uz Australiju 1770. pristaje Džejms Kuk i ovu zemlju proglašava britanskom teritorijom.
Pet godina kasnije, 1775, u Australiju dolaze prvi kolonisti, bili su to zatvorenici i njihovi čuvari iz Ujedinjenog Kraljevstva. U tom trenutku u Australiji je živjelo više od 300.000 Aboridžina, starosjedilačke populacije. Evropski doseljenici jedno vrijeme Aboridžine nisu ni smatrali ljudima, tako da i ne čudi što danas u Australiji živi manje od 100.000 pripadnika ovog naroda, uglavnom kao fizička radna snaga na brojnim farmama.
Evropski doseljenici uglavnom su se bavili stočarstvom, posebno uzgojem merino ovce, uvezene iz Španije. Dovođenjem domaćih životinja iz Evrope i sa drugih kontinenata (kamile), potiskivane su izvorne australijske vrste, od kojih su mnoge endemske! Takođe, uzgoj ovaca širio je pašnjake nauštrb ionako nedovoljnih šuma. Industrija se razvija tek nakon Drugog svjetskog rata i znatnih ulaganja Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, pa danas 75% populacije živi u gradovima, a ostatak na brojnim farmama, jer sela gotovo da i nema.
Australija velikim dijelom ima suhu suptropsku i tropsku klimu, tako da velika područja Australije pokrivaju polupustinje i pustinje. Rijeke su siromašne vodom, a tokom suših perioda i najveće od njih presuše ili se pretvore u međusobno razdvojena jezera. Tek na istoku i jugoistoku zemlje klima je povoljnija, sa nešto više padavina. Otuda je naseljenost najveća u tim oblastima, gdje su i najveći australijski gradovi.
Šest australijskih kolonija, 1. januara 1901, proglasilo je Australijski savez, ali je zemlja ostala u Komonveltu, sa britanskom kraljicom kao suverenom. Posljednjih godina, sve je više pristalica proglašenja republike. Sve do 1973. sprovođena je politika bijele Australije, uz ograničavanje useljenja neevropskog stanovništva, ali današnja Australija nastoji razvijati harmoničan život svih svojih stanovnika, bez obzira na porijeklo, boju kože ili vjersku pripadnost. Takođe, pokušava se ublažiti nepravda i ljudska sramota ranijih vlasti prema Aboridžinima.
Australija je danas prilično uređena država, visokog standarda njenih građana. Pa ipak, država ima svoje probleme. Jedan od velikih je slaba naseljenost države koja se prostire preko cijelog kontinenta, na više okolnih ostrva, kao i na teritorije Antarktika. Po posljednjem popisu, u Australiji je živjelo tek nešto više od 23 miliona stanovnika. Velike oblasti izuzetno su rijetko naseljene. Tu je i nepovoljna suha klima, sa malo padavina i jakim vjetrovima. A i globalno otopljenje učinilo je da klima bude još ekstremnija.
Svi ti momenti učinili su da požari podivljaju i opustoše ogromna područja Australije. Ali ne treba zabijati glavu u pijesak, sigurno je da australijska država, kojoj ne manjka novca, nije učinila dovoljno, kako bi se preventivno protivpožarno djelovalo i preduprijedile klimatske promjene. Posljedice su sada stravične, kataklizmične. Nastradala je gotovo milijarda različitih životinja, a jedan od simbola Australije, simpatična koala, doveden je na ivicu opstanka. Materijalna šteta je ogromna, a stradalo je i nekoliko desetina ljudi.
Za manje od godinu dana imali smo stravične požare u Sibiru, Amazonu i sada u Australiji. (Ti požari i uništenje amazonskih šuma, najopasniji su za čovječanstvo, za opstanak ljudske civilizacije, jer su kišne šume Amazona pluća planete.) Da li tonemo u propast? I šta mi ovako mali i nebitni možemo učiniti? Mnogo više nego što mislimo! Imamo najzagađeniji vazduh na svijetu u Sarajevu, a ni drugi gradovi u zemlji i okruženju nisu bolji. Na to možemo uticati planskim i kontinuiranim radom i boljom, mnogo boljom ekološkom svijesti stanovništva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.