Ako izuzmemo Crnu Goru, koja i nema neki izvozni potencijal, Bosna i Hercegovina jedina je u regionu koja je u prva četiri mjeseca ove godine imala pad izvoza i, kako stvari sada stoje, do kraja godine ne treba očekivati pretjerano bolji rezultat.
Kosovske carine, evropske kvote na željezo i čelik, prekid rada Rafinerije u Brodu, problemi s izvozom ulja u Tursku i tako redom, samo su dio razloga zbog kojih je izvoz u periodu januar - april pao za 1,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a Bosna i Hercegovina po ko zna koji put pokazala da je najosjetljivija na bilo kakve poremećaje koji se pojave na tržištu. Kosovske carine, recimo, mnogo više pogodile su izvoznike iz Srbije, međutim, za razliku od BiH, iz te zemlje izvoz je u prva četiri mjeseca ove godine povećan za 6,9 odsto u odnosu na godinu ranije, što govori da imaju više aleternativa, jednostavnije procedure i konkurentnije proizvode, koji lakše nađu kupce na drugim tržištima.
Iako mnogi pad izvoza pravdaju recesijama u Turskoj i Italiji te faktorima na koje ne mogu uticati, suština je u tome da ni sama BiH i njena administracija ne rade ništa kako bi se izvozno orijentisanim privrednicima olakšao posao, već ih i dalje opterećuju suludim procedurama, bespotrebnim nametima i konstantnim političkim prepucavanjima.
Ako je suditi po najavama stručnjaka, do kraja godine ne treba očekivati ništa s obzirom na to da i zvanični statistički podaci o rastu BDP-a i industrijskoj proizvodnji pokazuju da privreda opasno usporava te da smo već pred vratima recesije, koja bi s obzirom na političke i ekonomske okolnosti u BiH mogla biti i gora od one iz 2008. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.