Iznosi nenaplaćenih kazni vozača za saobraćajne prekršaje u BiH se ne smanjuju, te oni iznose blizu pozamašnih 60 miliona KM, a najviše novca pojedinačno duguje nesavjesni vozač iz Sarajeva koji je dužan čak 94.150 KM.
Zakon o prekršajima RS podstiče na neki način građane da na vrijeme plaćaju saobraćajnu kaznu tako što će plaćanjem u roku od osam dana biti umanjena vrijednost kazne za 50 odsto. Međutim, uvođenje ove mjere u zakon samo donekle je dalo efekte, ali nije i u potpunosti riješen ovaj problem.
Očigledno je da onaj ko obavlja svoje građanske dužnosti i plaća novčano kaznu za svoje prekršaje, on će svoju obavezu i dužnost ispuniti, međutim onaj ko kaznu ne plaća, neće je platiti ni u roku od sedam dana, ni sedam mjeseci, ni bilo kada. Kako vrijeme pokazuje, zakon očigledno nije za sve i nije dobro uređen, jer oni koji ne plaćaju kazne, a nemaju nikakvu imovinu na sebi, za njih jednostavno saobraćajni prekršaj ne postoji, jer država nema mehanizam da im ih novčano naplati.
Sve ukazuje da sistem naplate za nesavjesne građane treba pooštriti, te se slažem sa mišljenjem stručnjaka da bi vozila u takvim slučajevima trebalo oduzimati.
Ukoliko vozilo nije na osobi koja u tom trenutku upravlja njime, a pravi prekršaj, saobraćajna policija bi mogla na licu mjesta ući u bazu podataka, te provjeriti da li se radi o osobi koja često pravi prekršaje, a ne plaća kazne. Ako se radi o takvoj osobi, vozilo bi se moglo oduzeti od vlasnika vozila koji mu je dao automobil na upravljanje, jer je to i njegova odgovornost, pa da se oni dalje rasprave u parničnom postupku.
Pretpostavljam da su razlozi za ovakva dugovanja i razne zloupotrebe, te da se među velikim dužnicima nalaze i građani koji preuzimaju kazne na sebe, a to debelo naplaćuju od počinioca prekršaja, te tako koriste rupe u zakonu.
Po ovom pitanju, kao i pitanju mnogih drugih problema daleko smo od zemalja EU.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.