Nezavisni stav

Handke, politički slučaj broj jedan u BiH

Milan Rakulj
Milan Rakulj

Da je Bosna i Hercegovina zemlja velikih podjela ili pak da je takvom žele prikazati njene političke elite, dokazuje slučaj Petera Handkea.

Pisac kojem je u ponedjeljak u Švedskoj kraljevskoj akademiji uručena Nobelova nagrada za uticajno djelo, koje je jezičkom domišljatošću istrazilo periferiju i specificnost ljudskog iskustva, u isto vrijeme proglašen je nepoželjnim u Sarajevu.

Kako su prenijeli sarajevski mediji, ovu odluku, "iniciranu od strane zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA), jednoglasno je donijela Skupština Kantona Sarajevo, usvajajući deklaraciju u kojoj se osuđuje dodjeljivanje Nobelove nagrade negatoru genocida u Srebrenici".

Nakon što je proglašen laureatom Nobelove nagrade za književnost, Peter Handke postao je politička tema broj jedan u zemlji. Njegovu nagradu komentarisali su članovi sva tri naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović. I dok je Komšić upućivao apel da niko u ime BiH ne smije da prisustvuje ceremoniji dodjele priznanja, Dodik je posalo svog savjetnika Emira Kusturicu na istu ceremoniju, upućujući lično čestitke Peteru Handkeu.

Sam Handke, koji je nepoželjan u jednom dijelu BiH, kazao je da će u njen drugi dio, ukoliko to uslovi dozvole, stići već na proljeće.

U Banjaluci je ovaj pisac boravio i 2013. godine, a zanimljivo je da je njegov dolazak prije šest godina zainteresovao prvenstveno kulturnu i u neznatnoj mjeri političku javnost ove zemlje. Iako je i u tekućoj godini postao nobelovac isključivo zbog književnog djela, Peter Handke je nekim slučajem postao "intelektualni vampir" i "lešinar koji je hodao po masovnim grobnicama".

Tako bar glasi svježa izjava Bakira Izetbegovića, lidera SDA. Koliko je stvar postala osjetljiva, govori i podatak da su "Majke Srebrenice i Žepe" otputovale u Stokholm na proteste protiv Handkea. Skrštenih ruku, međutim, nije sjedila ni Željka Cvijanović. Predsjednica Republike Srpske pružila je pomoć da u glavni grad Švedske otputuje i Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske. Njihova uloga bila je da budu mirna podrška Peteru Handkeu.

Ovo, dakako, nije kraj jednog "književnog" događaja. I dok je kralj Gustav uz stisak ruke uručivao prestižno priznanje Handkeu, a internet platforme ovaj događaj uživo prenosile, u komentarima ispod videa trajao je rat takozvanog običnog, čitaj vanstranačkog, i godinama unazad na mnoge načine obespravljenog puka. Da li je Handke "čisto zlo" ili "sluga istine", kako se spore dvije strane, raspravljaće se zasigurno još neko vrijeme. Da li će njegove knjige biti za nijansu čitanije? Izvjesno je da u nekoj mjeri hoće.

No, manimo se knjiga u priči o Nobelovoj nagradi za književnost.

Ko je pobjednik, a ko poraženu u ovoj priči? Kome treba čestitati, a koga izvrnuti ruglu? Čestitke, prije svega, idu političkim elitama BiH, koje su još jednom oslušnule "puls naroda" i dokazale da zasluženo vladaju sve ove godine. Juče Andrić, danas Handke, sutra boga pitaj ko - pisci su prava adresa za napade i prisvajanja. Politički poeni, braćo, a ne knjige i praporci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije