Nezavisni stav

Nepostojeća deponija pojela milione

Zlatan Čekić
Zlatan Čekić

Projekat regionalne deponije u Unsko-sanskom kantonu definitivno je propao i njegovo jedino nasljeđe su kreditna dugovanja, koja će Vlada USK otplaćivati do 2029. godine.

Finansijski izvještaji pokazuju kako je do sada potrošeno 2,3 miliona maraka, a od deponije ni traga ni glasa. Većina novca potrošena je za izradu neophodne projektne i druge dokumentacije, te na plate zaposlenih u istoimenom preduzeću koje je trebalo da bude nosilac svih projektnih aktivnosti. U Vladi kažu kako rate kredita treba redovno vraćati, a za to će poslužiti namjenska sredstva koja se uplaćuju za ekološke naknade. Time će povrat ovih sredstava na godišnjem nivou za potrebe lokalnih zajednica biti umanjen za 200.000 maraka, koliko će iznositi godišnja rata kredita.

Iz Vlade najavljuju kako će tražiti da se utvrdi odgovornost zbog čega je projekat doživio totalni krah, ali s obzirom na dosadašnja iskustva, teško je u to povjerovati. Inače, ovaj ambiciozno zamišljeni projekat se punih 13 godina, od kada je započela njegova realizacija, suočavao s nepremostivim poteškoćama. Pompezno je najavljen kao konačno rješenje najvećeg ekološkog problema ovdašnjih gradova i općina, a to je deponovanje i gazdovanje golemim količinama smeća koje onečišćuju životni prostor.

Niti jedna od lokalnih zajednica u ovom kantonu nije na adekvatan način riješila to pitanje, a neke od deponija koje se koriste su prave ekološke bombe. Projekat je podržala Svjetska banka s kreditom od pet miliona maraka, te je formirano preduzeće koje je trebalo da bude nosilac svih potrebnih aktivnosti. Odlučeno je da suvlasnici preduzeća budu kanton i lokalne zajednice i da sufinansiraju njegov rad.

Međutim, najveći kamen spoticanja svih ovih godina bila je lokacija buduće deponije i taj problem se poput vrućeg krompira neprestano prebacivao između kantona te gradova i općina. Niti jedna lokalna zajednica nije željela deponiju na svojoj teritoriji, nekada zbog ekoloških, a mnogo češće političkih razloga. Posljednji pokušaj da se ona izgradi na lokalitetu Karanovac, u blizini Bihaća, također je propao zbog protesta tamošnjeg stanovništva. Iako deponije nije bilo ni na vidiku, preduzeće koje je formirano da gazduje njome nesmetano je radilo i trošilo novac. Epilog su ogromna nastala dugovanja, ugašeno preduzeće te nepostojeća deponija.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije