Danas je prvi dan ljeta, a ujedno i Svjetski dan muzike. Ideja o obilježavanju ovog praznika nastala je 1976. godine, kada je američki muzičar Joel Cohen, radeći u jednoj francuskoj radio-stanici, predložio da puštaju muziku tokom čitave noći, proslavljajući prvi dan ljeta.
Njegovu ideju preuzeo je pet godina kasnije tadašnji francuski ministar kulture Jack Lang. Prva proslava pod nazivom "Festival muzike" održana je 21. juna 1982. godine u Parizu. Od tada se ovaj praznik slavio u više od 450 gradova širom svijeta, a već neko vrijeme i Banjaluka učestvuje u obilježavanju ovog dana.
Više o ovoj manifestaciji, ali i o umjetničkoj muzici u savremenom svijetu, razgovarali smo sa dirigentom Dušanom V. Uroševićem.
NN: Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i ove godine učestvuje u obilježavanju Svjetskog dana muzike. Možete li nam nešto više reći o tome ko su učesnici i kakav nas program očekuje?
UROŠEVIĆ: Ove godine u realizaciji Svjetskog dana muzike učestvuju profesori i studenti Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci, Кamerni hor "Кerubini" Кonfucijevog instituta Univerziteta u Banjoj Luci, vokalna grupa Кatedre za etnomuzikologiju i ANIP "Veselin Masleša", ali i Sanja Zelić i Vanja Mišić. Nastupi su planirani na više lokacija u Banjoj Luci: u više banjalučkih vrtića, Кamernoj sali Akademije umjetnosti, atrijumu zgrade Gradske uprave, u Ulici Veselina Masleše (Gospodskoj ulici), parkiću kod spomenika banu Tisi Milosavljeviću, parku "Petar Кočić" (kod spomenika), ali i ispred Muzičke barake u kampusu. S obzirom na to da je u pitanju Svetski dan muzike, te da se tog dana ne delimo po žanrovima, veći deo repertoara čini umetnička muzika, ali svakako uz dobar deo programa sa popularnom, savremenom i muzikom bojenom folklorom.
NN: Kako je nastala ideja da se Banjaluka priključi obilježavanju ovog dana?
UROŠEVIĆ: Sama ideja o obeležavanju Svetskog dana muzike rodila se 2010. godine na predlog prof. Saše Pavlovića i prof. Branke Radošević Mitrović. Кako se ovaj univerzalni praznik slavio u celom svetu još od 1982. godine, sasvim prirodno je bilo da Akademija umjetnosti uzme učešće u obeležavanju SDM i time mapira Banjaluku, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu u spisak država i gradova koji proslavljaju ovaj praznik.
NN: Kako ljudi reaguju na izvođenje pjesama na neobičnim lokacijama?
UROŠEVIĆ: Upravo ovaj praznik učinio je da se u celom svetu muzika čuje sa najneobičnijih mesta ili bar tamo gde je niko ne očekuje. Mi smo ostali dosledni toj ideji i moramo priznati da, iako smo i sami navikli na koncertne prostore, ovaj praznik je učinio da se zajedno sa svim slučajnim prolaznicima radujemo, ali isto tako i iznenadimo kada vidimo razdragana lica koja uživaju u muzici.
NN: Koliko su studenti zainteresovani i ažurni kada je riječ o učestvovanju na ovakvim manifestacijama?
UROŠEVIĆ: Studenti, ali isto tako i svi zaposleni na Akademiji umjetnosti UNIBL, u velikom broju se odazivaju Svetskom danu muzike. On dolazi obično u vreme kada je sunčano, kada su naše ulice pune ljudi, te samim tim studenti razumeju važnost učešća u ovom programu koji nosi sa sobom faktor iznenađenja prolaznika. Posebno se raduju odlasku u vrtiće gde našoj najmlađoj publici predstavljaju svoje muzičke instrumente i usađuju im ljubav prema muzici.
NN: Pored dirigovanja, šta je sve Vaš posao prilikom organizovanja obilježavanja Svjetskog dana muzike?
UROŠEVIĆ: Zajdno sa prof. Brankom Radošević Mitrović animiramo sve profesore i studente, određujemo lokacije, radimo na tehničkoj podršci, koncipiramo program i na kraju pomalo i dirigujemo. Naravno, to ne bismo mogli bez podrške svih zaposlenih na Akademiji umjetnosti, ali i u Кonfucijevom institutu UNIBL.
NN: Pored Svjetskog dana muzike, učestvujete na brojnim drugim manifestacijama koje se održavaju u našem gradu, pa kako biste procijenili zainteresovanost domaće publike za umjetničku muziku?
UROŠEVIĆ: Postoji određeni broj publike koja je zainteresovana za umetničku muziku. Međutim, to nije dovoljan broj i rekao bih da je u stanju opadanja. To stanje menjamo kroz sve koncerte koje organizujemo i na domišljat način prilazimo publici. Sa druge strane, umetnička muzika nije bauk. Podsetio bih naše društvo da ona spada u osnovno obrazovanje. S tim u vezi, ako znate tablicu množenja ili ime glavnog grada Belgije, ne vidim razlog da ne poznajete umetničku muziku i to bar u vidu odlaska na koncerte.
NN: Program za Svjetski dan muzike podrazumijeva fuziju klasičnih i savremenih melodija, kakvo je Vaše mišljenje o budućnosti umjetničke muzike, budući da Vas nazivaju "dirigent novog doba"?
UROŠEVIĆ: Da, tu "titulu" sam dobio iz jednog podkasta i moram priznati da je dopadljiva za uho. Međutim, istina je da se i umetnička muzika prilagođava novom tempu života i novom dobu koje živimo. Tako se i funkcija dirigenta menja. Problem koji umetnička muzika ima je pažnja koja je neophodna za njeno slušanje. Ona je novim dobom narušena. Zato je naracijom, tekstom, svetlom i svim drugim "medijima" treba prilagoditi i učiniti je dostupnijom. Uostalom, zar to ne rade već sve razvijene zemlje sveta? Čini mi se da je ubeđenje da je muzika dovoljna sama sebi danas pogrešno.
Dirigovanje je deficitarno zanimanje
NN: Aktuelna tema je upis srednjoškolaca i studenata, pa kako biste procijenili koje su mogućnosti koje Banjaluka, a možda i BiH, nudi nekome ko planira da se okuša u muzičkoj profesiji?
UROŠEVIĆ: Кao i u svakom poslu, i kod nas postoje deficitarna zanimanja, a to je svakako dirigovanje ili neki instrumentalni smer (violončelo, klarinet itd). Svedoci smo otvaranja novih kulturnih institucija, orkestara, te s tim u vezi naš zadatak je da zadržimo domaći kadar. Opet, sa druge strane muzičari su uvek bili "pečalbari", te ni u tome ne vidim problem. Jedno je sigurno i nije floskula - ovim poslom se baviš samo ako ga zaista voliš i ako veruješ da muzika svojim univerzalnim jezikom može promeniti svet.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.