Pozornica

Umjetnici u svijetu progonjeni, u BiH bez drastičnih zabrana

Umjetnici u svijetu progonjeni, u BiH bez drastičnih zabrana
Foto: Ilustracija | Umjetnici u svijetu "progonjeni", u BiH bez otvorenih zabrana

BANJALUKA - Tokom prošle godine 48 umjetnika je bilo na odsluženju kombinovanih zatvorskih kazni u ukupnom trajanju od 188 godina, a samo je u Španiji bilo pritvoreno 13 repera, što je više nego u bilo kojoj drugoj zemlji.

Ovakve rezultate pokazao je izvještaj o stanju umjetničkih sloboda u svijetu, koji je napravila međunarodna organizacija "Freemuse".

Iako ovakvih represivnih mjera zabrane i sankcionisanja umjetnika nije bilo u BiH, ali ni u zemljama regiona, prema riječima domaćih umjetnika određeni pritisci ili cenzura prisutni su prije svega u muzičkom i filmskom domenu.

Jasmina Lazović, koordinator "Freemusea" za jugoistočnu Evropu, za "Nezavisne" je kazala da se slučajevi cenzure bilježe i kod nas, ali da nije bilo drastičnih zabrana ili ozbiljnih kršenja slobode umjetničkog izražavanja koji bi zemlje regiona smjestili u pomenuti izvještaj.

"Postoje slučajevi cenzure kako u Srbiji, tako i u BiH i Hrvatskoj. Oni se odnose najviše na muzičare, ali i na filmske i pozorišne stvaraoce. Tu, recimo, imate Olivera Frljića, čije su predstave po difoltu osporavane jer se bave temama koje nisu po volji političkom sistemu", rekla je Lazovićeva.

Podsjećanja radi, Frljiću je zbog njegovih predstava čak prijećeno smrću, a prije dvije godine predstava "Naše nasilje i vaše nasilje" prvo je zbog pritisaka bila zabranjena da se izvodi na pozorišnom festivalu "Mess" u Sarajevu, ali je potom usljed reakcija publike ipak izvedena.

"Teme koje tretiraju LGBT zajednicu uvek su na udaru zajednice, Crkve, ali i političkog sistema. Recimo za pesmu 'Dno dna' Đorđa Balaševića ne postoji nikakva zvanična zabrana, ali se ona uopšte ne pušta na radio-stanicama", dodala je Lazovićeva.

Pomenuta pjesma, naime, je "zabranjena" jer mnogi misle da je otvorena kritika sadašnjoj vladi Srbije. U njoj Balašević pjeva o smradu sa farme puštenog u parlament, da "otkad je sveta, veka i nas, najveće protuve prigrabe vlast".

Takođe, izvještaj "Freemusea" pokazuje da je u prosjeku nedjeljno po jedan umjetnik u svijetu bio procesuiran zbog praktikovanja slobode izražavanja. Iako se zemlje regiona eksplicitno ne pominju u izvještaju, neki od prepoznatih mehanizama ućutkivanja umjetnika praktikuju se i kod nas.

Bh. umjetnica svjetskog glasa Šejla Kamerić smatra da u BiH već dugo ne postoji otvorena zabrana bilo kakvog umjetničkog izražavanja.

"Ono što smatram većim problemom je to što se značajno smanjuje novac koji se ulaže u kulturu. Govorim o novcu koji porezni obveznici daju državi i koji im se kroz različite kanale treba vratiti, ali im se, nažalost, sve manje vraća. Obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, umjetnost, kultura, sport i sve pati jer vlast troši novac na sebe. U takvoj situaciji umjetnost ovisi o privatnim investicijama ili novcu koji ulažu korporacije. To je zamka jer takva ulaganja često znače da se od umjetnosti očekuje da bude dekorativna zabava za bogate i privilegirane", istakla je ona.

Pomenuti izvještaj je takođe pokazao i to da su Egipat, Rusija i Izrael odgovorni za jednu trećinu od ukupnog broja slučajeva kršenja slobode izražavanja LGBT umjetnika i publike.

Sedamdeset odsto prekršaja protiv umjetnica i ženske publike bazirano je na optužbama za nepristojnost, što je kao osnov korišteno u 15 zemalja širom Evrope, Sjeverne Amerike, Azije i Afrike.

I umjetnici iz manjinskih grupa bili su žrtve kršenja slobode izražavanja u srazmjeri 50:50 u zemljama globalnog Sjevera i Juga.

"Naša istraživanja i analize pokazuju da je različitim vlastima širom svijeta zajednička namjera da ućutkuju one sa kojima se ne slažu, koji im se ne sviđaju, kojih se plaše ili jednostavno one koji su drugačiji", kazao je Srirak Plipat, izvršni direktor "Freemusea".

Kroz ovu sveobuhvatnu analizu identifikovano je 18 zemalja, uključujući Kinu, Kubu, Indiju, Maleziju, Nigeriju, Poljsku, Španiju, Tursku i SAD, u kojima postoji alarmantni trend nepoštovanja umjetnika i slobode umjetničkog izražavanja, a koje će ostati u fokusu "Freemusea" i tokom 2018. godine.

"Posljedice ovih prekršaja protiv umjetnosti i umjetnika su nemjerljive. Umjetnici izazivaju vlast svojom kreativnošću i moći da prenesu oštre opservacije i ideje koje su mnogim ljudima zajedničke. Kada vlast ućutkuje umjetnike, to utiče na širu grupu čitalaca, slušalaca i publike", rekla je Ana Livion Ingvarson, generalni sekretar švedskog PEN-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije