Istorija

Dogodilo se na današnji datum, 13. jun

Dogodilo se na današnji datum, 13. jun
Dogodilo se na današnji datum, 13. jun

Danas je nedjelja, 13. jun, 164 dan 2021. Do kraja godine ima 201 dan.

323. p.n.e. - Umro grčki kralj Aleksandar Treći, nazvan Aleksandar Veliki, najveći vojskovođa antičkog svijeta, tvorac najprostranije imperije u dotadašnjoj istoriji čovječanstva. U mladosti je bio učenik Aristotelov. U prijestonicu grčke države Makedonije Pelu doveo ga je njegov otac kralj Filip Drugi Makedonski, a na prijesto je došao u 20. godini života kad je 336. prije nove ere ubijen Filip Drugi. Dovršio je pokoravanje grčkih država i 334. prije nove ere je sa 30.000 pješaka i 5.000 konjanika poveo rat protiv Persijanaca. Ubrzo je osvojio Malu Aziju, Siriju, Egipat i Persiju i stigao do rijeke Ind. Za prijestonicu carstva je proglasio Vavilon, u kojem je po povratku iz Indije iznenada umro u 33. godini života, što ga je spriječilo da preduzme namjeravani pohod na Zapad. Bio je izuzetno hrabar, a u borbi je primjenjivao metodičnu i uništavajuću strategiju. Koristio je sadejstvo konjice i pješadije i prvi je u istoriji ratne vještine uveo sistematski rad štaba. NJegova vojnička genijalnost se zasnivala i na širokoj kulturi, po čemu je bio superioran nad vladarima čije je države pokorio. Stoga nije bio samo osvajač već i nosilac širenja helenske kulture.

1381. - Pod vođstvom Vota Tajlera u engleskim pokrajinama Kent, Norfok, Safok i Kembrišir počeo seljački ustanak protiv feudalaca, izazvan visokim porezima. Već prvog dana ustanka seljaci su, uz pomoć londonske sirotinje, ušli u London i opsjeli zgradu parlamenta, ali je Tajler ubijen već trećeg dana ustanka. Ostavši bez vođe, ustanici su napustili London i buna je krvavo ugušena.

1811. - Rođen ruski književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Bjelinski, osnivač ruske realističke estetike. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti nazvanog "naturalna škola". Nastojeći da kritici stvori filozofsku osnovu, proučavao je njemačku filozofiju. Književnost je posmatrao kao društvenu pojavu i razliku između nje i nauke vidio je u tome što pjesnik "misli u slikama" i, za zazliku od naučnika, "ne dokazuje istinu, već je pokazuje". Žestoko se borio protiv vulgarnosociološkog pristupa i formulisao je sociološki akcentovane estetičke kriterijume na kojima su izgradili učenje Nikolaj Aleksandrovič Dobroljubov i Nikolaj Gavrilovič Černiševski. Pisao je o LJermontovu i Gogolju, a njegovo "Pismo Gogolju" obrazac je preciznosti i oštrine kritičke misli. Djela: "O ruskoj povijesti i o povijestima Gogolja", "Književne maštarije", "Junak naših dana", "Pjesme M. LJermontova", "Dioba poezije na rodove i vidove", "Riječ o kritici", "Putovanja Čičikova ili `Mrtve duše`", "I. A. Krilov", "Djela Aleksandra Puškina".

1839. - Srpski knez Miloš Obrenović abdicirao u korist sina Mihaila i napustio Srbiju, u koju se vratio 1859. i ponovo preuzeo prijesto poslije odluke Svetoandrejske skupštine 1858. da zbaci kneza Aleksandra Karađorđevića.

1865. - Rođen irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923. godine. Njegova lirika kosmopolitska, s osloncem na helensku i romejsku (vizantijska) simboliku, ali i duboko vezana za irsko tlo i keltsku tradiciju. U mladosti je bio aktivni učesnik irskog nacionalnooslobodilačkog pokreta, inspirator "keltskog preporoda" i irske kulturne ideologije. U pjesničkom razvoju je prošao kroz više faza (simbolističku, neoromantičarsku), da bi potkraj Prvog svjetskog rata dostigao zrelost pravog majstora, jednog od najvećih u cjelokupnoj književnosti na engleskom jeziku. Uspio je da spoji sirovu snagu sa visokim intelektualnim refleksijama, tradicionalnost i neposrednu dnevnu angažovanost, pa je i sada uzor mnogim pjesnicima. Pisao je i pozorišne komade u stihovima i prozi, s temama iz keltske mitologije. Djela: poezija "Oisinova lutanja", "Vjetar u trci", "Ostrvce na jezeru Inisfri", "Toranj", drame "Grofica Ketlin", "Suđena zemlja", "Mačka i mjesec", eseji "Keltski suton", "Ideje dobra i zla", "Sanjarenja o djetinjstvu i mladosti", "Autobiografija".

1876. - Srpsko učeno društvo za prvu ženu akademika izabaralo slikarku Katarinu Ivanović.

1897. - Rođen finski trkač Pavo Nurmi, koji je na dugim stazama osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920. i 1924. i 1928. Svjetske rekorde je obarao 29 puta.

1899. - Rođen meksički kompozitor i dirigent indijskog porijekla Karlos Čaves, osnivač Simfonijskog orkestra Meksika. Istraživao je meksički muzički folklor, kojim se inspirisao u komponovanju. Bio je dominantna muzička figura 20. vijeka u Meksiku, direktor Konzervatorijuma i šef Državnog umjetničkog odjeljenja. Djela: simfonije "Simfonija proletarija", "Simfonija India", baleti, kamerna muzika, klavirske kompozicije.

1900. - U Kini počeo "Bokserski ustanak" - pobuna seljaka i gradske sirotinje protiv stranih imperijalista i domaćih tlačitelja. Ustanak su u septembru 1901. ugušile evropske sile - Japan i SAD.

1917. - Nijemci u Prvom svjetskom ratu usmrtili 162 stanovnika Londona, u prvom masovnom bombardovanju britanske prijestonice iz vazduha, u kojem je učestvovalo 14 aviona tipa "gota".

1943. - U bici na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu u jurišu na njemačke bunkere poginuo komandant Treće divizije i član Vrhovnog Štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije Sava Kovačević, čija je hrabrost još za života prerasla u legendu. Između dva svjetska rata je kao komunista više puta osuđivan. Jedan je od organizatora ustanaka u Crnoj Gori 1941. a kao komandant Nikšićkog odreda, Pete Crnogorske brigade, Operativnog štaba za Hercegovinu, najzad Treće divizije - u svim borbama se isticao izuzetnom ličnom hrabrošću. Narodnim herojem je proglašen 23 dana poslije pogibije.

1943. - Rođen engleski filmski glumac Malkolm Mekdauel, koji je najčešće tumačio arogantne, asocijalne i nemoralne likove. Filmovi: "Ako", "Paklena pomornica", "Šunjajući mjesec", "Srećni čovjek", "Rojal fleš", "Kaligula", "Bolnica Britanija", "Ljudi mačke", "Plavi grom", "Poludi" i "Gulag".

1944. - Nijemci u Drugom svjetskom ratu počeli da bombarduju južnu Englesku, posebno London, dugo pripremanim tajnim oružjem - raketama "fau-1". Do marta 1945. je ispaljeno oko 8.000 raketa "fau-1" i oko 4.000 "fau-2", od kojih je poginulo najmanje 5.500 britanskih civila, oko 2.700 tokom prve tri sedmice bombardovanja.

1956. - Posljednji britanski vojnici napustili bazu na Seuckom kanalu, kojim je Velika Britanija upravljala 74 godine, a upravu nad Kanalom preuzeo je Egipat.

1973. - U Parizu SAD, Sjeverni Vijetnam, Južni Vijetnam i oslobodilački pokret Vijetkong potpisali sporazum o prekidu vatre.

1982. - Umro kralj Saudijske Arabije Kalid in Abdul Azi, koga je naslijedio prestolonasljednik Fahd.

1983. - Američki vasionski brod "Pionir 10" prošao pored Neptuna, postavši prva letjelica napravljena ljudskom rukom koja je izašla izvan Sunčevog sistema.

1986. - Umro američki klarinetista i kompozitor Bendžamin Dejvid Gudmen, poznat kao Beni Gudmen, jedan od prvih bijelih muzičara koji se usprotivio rasnoj segregaciji. Osnovao je 1934. džez orkestar u koji je pozvao i crne muzičare. Snimio je desetak filmova, a bavio se i klasičnom muzikom - snimio je koncert za klarinet Volfganga Amadeusa Mocarta i svirao sa simfonijskim orkestrima.

1993. - Kim Kempbel postala prva žena premijer u istoriji Kanade.

2003. - Specijalna policijska jedinica uhapsila u Beogradu Veselina Šljivančanina, koga je Haški tribunal optužio za ratne zločine na Poljoprivrednom dobru "Ovčara" Vukovara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije