Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 23. maj

Dogodilo se na današnji datum, 23. maj
Dogodilo se na današnji datum, 23. maj
Srna

Danas je utorak, 23. maj, 143. dan 2018. godine. Do kraja godine ima 222 dana.

1430. - Burgunđani u Stogodišnjem ratu u Kompijenju zarobili francusku nacionalnu junakinju Jovanku Orleanku i predali je Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt pod optužbom da je jeretik i vještica i spalili na lomači.

1498. - Na lomači spaljen italijanski dominikanski kaluđer Đirolamo Hijeronimus Savonarola, crkveni reformator koji je napadao moralnu iskvarenost rimske kurije, posebno pape Aleksandra Šestog. Podstakao je i vodio ustanak u Firenci 1494, protjerao porodicu Mediči, proglasio republiku i stvorio teokratski obojen demokratski poredak, ali i unio duh vjerske histerije. Papisti su ga uhapsili u borbi i spalili u Firenci. Djela: "Pripovijedi", "Ispitivanje savjesti".

1533. - Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer objavio da je poništen brak engleskog kralja Henrija Osmog s Katarinom Aragonskom i da je zakonito njegovo vjenčanje s Anom Bolen u januaru 1533, što je izazvalo bijes Vatikana.

1618. - Pobunom Čeha protiv Habsburške monarhije u Pragu izbio Tridesetogodišnji rat, najsvirepiji sukob feudalne epohe u Evropi. Razljućeni građani su - slično kao u pobuni husita u tom gradu protiv rimokatolika 1419. - izbacili kroz prozor Gradske vijećnice namjesnike cara Ferdinanda Drugog Austrijskog, smatrajući ih krivcima što su rimokatolici srušili dvije protestantske crkve kod Praga. U ratu, koji je izbio protiv carske vojske, protestantskim Česima su priskočili u pomoć Danska, kasnije Švedska, Britanija, čak i rimokatolička Francuska. Rat je obilježen masovnim pustošenjima i krajnjim svirepostima, u čemu su prednjačili rimokatolici pod uticajem jezuita, koji su raspalili mahnito djelovanje inkvizicije. Gubici su bili ogromni - stanovništvo NJemačke je svedeno na manje od polovine, a Češke na petinu predratnog broja. Rat je okončan Vestfalskim mirom 1648, kojim je Francuska dobila od NJemačke Alzas i dijelove Lorene, Švedska Istočnu Pomeraniju i posjede na ušćima velikih njemačkih rijeka, Holandija i Švajcarska su stekle nezavisnost, a u Njemačkoj, koja se raspala na oko hiljadu državica, feudalci su dobili gotovo potpun suverenitet, a carevi iz dinastije Habsburg su izgubili stvarnu vlast.

1707. - Rođen švedski prirodnjak Karl fon Line (na fotografiji), osnivač moderne sistematike u biologiji, koji je prvi postavio principe definisanja rodova i vrsta i uveo binarnu (dvojnu) nomenklaturu, tako da svaka biljka i životinja ima dva imena - roda i specije (vrste). Osnivač je i prvi predsjednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Njegova sistematika biljaka prema polnim organima važi i sada. Djela: "Systema naturae", "Philosophia botanica", "Genera plantarum", "Species plantarum".

1848. - Rođen njemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental, jedan od pionira avijacije. Studirajući let ptica usavršio je jedrilicu i dokazao superiornost zakrivljenih nad ravnim krilima. Konstruisao je 1896. prvi planer dvokrilac i iste godine je poginuo prilikom probnog leta.

1883. - Rođen američki glumac Daglas Elton Ulman, poznat kao Daglas Ferbanks, veoma popularan u periodu nijemog filma, jedan od najpoznatijih pustolova u istoriji kinematografije. Filmovi: "U znaku Zoroa", "Tri musketara", "Crni pirat", "Robin Hud", "Bagdadski lopov".

1886. - Umro njemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta, član Pruske akademije nauka, koji se uglavnom bavio istorijom germanskih i romanskih naroda, ali je pisao i o narodima centralne i jugoistočne Evrope. Studirao je teologiju i filologiju i doktorirao filozofiju. Za počasnog člana Društva srpske slovesnosti je izabran 1849. Kao rezultat saradnje s Vukom Karadžićem, 1829. je objavio "Srpsku revoluciju", jednu od najboljih knjiga o Prvom i Drugom srpskom ustanku - "Djelo o ustanku obespravljene raje, naciji koja traži mjesto među evropskim narodima" - kojim je skrenuo pažnju evropske javnosti na borbu srpskog naroda za oslobođenje.

1906. - Umro norveški pisac Henrik Ibzen, jedan od najvećih u istoriji drame, bespoštedan kritičar građanskog društva. Mnogo je putovao po Evropi, izučavajući dramaturgiju i pišući drame. Poslije 20 godina vratio se u Norvešku i postao upravnik nacionalnog pozorišta u Oslu. Istraživao je problem krivice i ispaštanja, sukob htijenja i stvarnosti, gušenje istine. NJegove drame pogađaju bit građanskog društva koje počiva na lažima. Djela: drame "Pretendenti na prijesto", "Brand", "Per Gint", "Savez mladih", "Stubovi društva", "Lutkin dom", "Aveti", "Narodni neprijatelj", "Divlja patka", "Rosmersholm", "Gospođa s mora", "Heda Gabler", "Graditelj Sulnes", "Mali Ejulf", "Jun Gabrijel Borkman", "Kad se mi mrtvi probudimo", poezija "Pjesme".

1908. - Rođen američki fizičar Džon Bardin, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. Značajan je po teorijskim radovima u fizici čvrstog tijela, uključujući istraživanja poluprovodnika i superprovodljivosti, a s Vilijamom Šoklijem je pronašao tranzistor.

1911. - Rusija upozorila Tursku da povuče trupe s granica Crne Gore.

1915. - Italijanske trupe počele napad na austrijski položaj na Soči, čime je kraljevina Italija ušla u Prvi svjetski rat na strani sila Antante. Italija gotovo i nije uticala na ratna zbivanja, ali je poslije rata, zahvaljujući diplomatskom pogađanju, postala veliki dobitnik, pripojivši Tirol, Trst, Istru, dijelove Dalmacije.

1920. - Osnovana Komunistička partija Indonezije, prva takva politička organizacija u Aziji.

1939. - Njemački nacistički diktator Adolf Hitler odlučio da započne Drugi svjetski rat, rekavši pred 14 najviših njemačkih komandanata: "Ovoga puta nema mnogo da se raspravlja. Imaćemo rat. Odlučio sam da zbrišem Poljsku. Od uspjeha ovog poduhvata zavisi uspjeh svega što poslije toga dolazi. Mi sada odlučujemo o sudbini Njemačke za hiljadu godina". Rat je počeo invazijom na Poljsku 1. septembra 1939.

1939. - Britanski parlament usvojio plan o stvaranju nezavisne palestinske države do 1949. u kojoj bi zajedno živjeli Arapi i Jevreji.

1945. - Samoubistvo izvršio njemački ratni zločinac Hajnrih Himler, šef zloglasne nacističke policije Gestapo od 1936. Jedan od najbižih saradnika vođe Trećeg rajha Adolfa Hitlera ubio se dan pošto su ga Britanci zarobili.

1949. - Osnovana Savezna Republika Njemačka, s Bonom kao glavnim gradom.

1951. - Rođen ruski velemajstor Anatolij Jevgenjevič Karpov, jedan od najuspješnijih turnirskih igrača u istoriji šaha. On je kao izazivač šampiona 1975. postao prvak svijeta bez borbe, jer je Robert Fišer odbio da igra meč pod uslovima koje je propisala FIDE. Odbranio je titulu u mečevima s Viktorom Korčnojem 1978. i 1981, a izgubio je krajem 1985. u meču s Garijem Kasparovom. Tome je prethodio meč istih rivala početkom 1985, igran na šest dobijenih partija, koji je predsjednik FIDE - prekršivši pravilnik - prekinuo pri rezultatu 5:3 za Karpova, uz 40 remija.

1960. - Izrael saopštio da je u Argentini uhapšen njemački nacista Adolf Ajhman i da će mu u Izraelu biti suđeno kao teškom ratnom zločincu, krivcu za smrt miliona Jevreja i drugih naroda.

1970. - Umro pozorišni i filmski režiser, scenograf i glumac slovenačkog porijekla Bojan Stupica, čija se režija odlikovala bogatstvom duha i mašte, smjelom izražajnošću i izrazitom kreativnošću. Radio je u više naših pozorišta, najduže u Beogradu (Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212, Narodno pozorište), i znatno je doprinio razvoju pozorišne umjetnosti kod nas. Režija: pozorišni komadi - "Dundo Maroje", "Leda", "U agoniji", "Aretej", "Kavkaski krug kredom", "Ribarske svađe", "Krvave svadbe", "Opera za tri groša", "Idiot", "Posjeta stare dame", "Sveta Ivana", "Glorija", "Madam San-Žen", "Dantonova smrt", "Jaje", "Bogojavljenska noć", "Braća Karamazovi", filmovi - "Jara gospoda", "U mreži".

1971. - U zemljotresu koji je razorio grad Bingol u istočnoj Turskoj poginulo najmanje hiljadu ljudi.

1992. - Generalna skupština UN u članstvo UN primila Sloveniju, Hrvatsku i BiH.

1995. - Izrael suspendovao plan o konfiskaciji arapske zemlje u istočnom Jerusalimu.

1997. - Predsjednici Rusije i Bjelorusije Boris Jeljcin i Aleksandar Lukašenko potpisali u Kremlju Statut saveza dvije zemlje, kojim nije predviđeno stvaranje jedinstvene države, nego stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i koordinacija unutrašnje i spoljne politike.

1997. - Predsjedničke izbore u Iranu uvjerljivo dobio predvodnik umjerene političke struje Mohamad Hatami.

1998. - U zemljotresu jačine 6,8 stepeni Rihterove skale, koji je pogodio jug Bolivije, poginulo 50 lica, dok je nestalo i povrijeđeno oko 100 ljudi.

1999. - Avioni NATO pogodili razornim projektilima najveće razvodno postrojenje i trafo-stanicu u Termoelektrani "Nikola Tesla", a kod Obrenovca i postrojenja "Elektroprivrede Srbije" za prenos električne energije u Nišu, Novom Sadu i u Kostocu, zbog čega je 70 odsto potrošača u Srbiji ostalo bez struje.

2001. - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio 11 zakona koje je nametnuo visoki predstavnik za BiH. Zakon o zastavi BiH, o grbu BiH, o državnoj himni BiH,o putnim ispravama BiH, o Državnoj graničnoj službi, o standardizaciji, o mjeriteljstvu, o institutu za standarde BiH, o mjernim jedinicama, o akreditovanju i o imovini Zavoda za zapošljavanje BiH.

2001. - Kantonalni sud u Mostaru počeo istražni postupak o odgovornima za rušenje Starog mosta. Optuženi pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane - Tomo Topčić, Dragan Redžepi i Senaid Čačić.

2004. - U poplavama i oluji na Haitiju i Dominikanskoj Republici stradalo 1.372 ljudi.

2007. - Sudsko vijeće Specijalnog suda u Beogradu osudilo dvanaestoricu optuženih za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića na ukupno 378 godina zatvora.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Pacov pojeo 19.000 dolara u bankomatu
Zanimljivosti

Pacov pojeo 19.000 dolara u bankomatu

Vic dana: Perica u Njujorku
Zanimljivosti

Vic dana: Perica u Njujorku

Dogodilo se na današnji datum, 22. jun
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 22. jun

Najčitanije