Nauka

Pratite nas na Google news

Admir Greljo za "Nezavisne": Nezamislivo je napraviti nešto kao Ajnštajn, ali vrijedi sanjati

Admir Greljo za "Nezavisne": Nezamislivo je napraviti nešto kao Ajnštajn, ali vrijedi sanjati
Foto: N.N. | Admir Greljo za "Nezavisne": Nezamislivo je napraviti nešto kao Ajnštajn, ali vrijedi sanjati
Anja Matarugić

Fizika me osvojila na prvi pogled već u sedmom razredu osnovne škole i od tada smo nerazdvojni. Ne sjećam se pauze duže od nekoliko sedmica u zadnjih 15 godina da nisam izučavao ovu nauku, razmišljao o fizičkim zakonima i fenomenima u prirodi, priča Admir Greljo, mladi teorijski fizičar i jedini naučnik iz BiH koji radi u CERN-u.

Ovaj tridesetogodišnji Gačanin rođen je u Trebinju, osnovnu školu je završio u Mostaru, a srednju u Sarajevu.

"Zvanje teorijskog fizičara dobio sam na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a doktorski studij na temu fizike Higsovog bozona završio na Univerzitetu u Ljubljani 2014. godine", kazao je Greljo.

Priznaje da je učenje fizike za njega uvijek bilo uživanje, ali da nije mogao ni sanjati da će jednog dana raditi sa najboljim fizičarima modernog svijeta.

"Nikad nisam osjećao napor, naprotiv, učiti fiziku je bilo uživanje. Kao srednjoškolac učestvovao sam na brojnim takmičenjima iz ove oblasti. Ruku na srce, tad nisam ni mogao sanjati da ću jednog dana raditi rame uz rame s najboljim fizičarima današnjice i u najvećoj laboratoriji svijeta. Nadam se da među vašim čitateljima ima školaraca, zaljubljenika u nauku, do kojih će doprijeti ova poruka", priča Greljo.

Nakon okončanja postdoktorskih istraživanja na Univerzitetu u Cirihu i Majncu dobio je prestižnu dvogodišnju stipendiju na CERN-ovom odsjeku za teorijsku fiziku.

"Prestižna dvogodišnja stipendija na CERN-ovom Odsjeku za teorijsku fiziku (CERN fellowship) dodjeljuje se svega dvojici kandidata iz zemalja nečlanica CERN-a. U Ženevi živim od oktobra prošle godine", kazao je ovaj mladi naučnik.

Kako sam kaže, posao naučnika se ne može šablonizirati, jer je nemoguće predvidjeti kad će se dogoditi pravo otkriće te da je svaki dan drugačiji i zanimljiv.

"Bavim se teorijskom fizikom elementarnih čestica koja istražuje najsitnije gradivne jedinice materije. Proučavam koje su osnovne čestice, kakve su njihove osobine, te kako one međudjeluju. Svaki dan vodim diskusije s kolegama, radim na numeričkim i analitičkim proračunima, pišem radove, učestvujem na konferencijama i slično", objasnio je Greljo.

Bavljenje naukom u BiH se često opisuje kao nerentabilno, ali Greljo kaže da su mladi ljudi svjesni da studiranje matematike, fizike i srodnih nauka gradi vještine koje su i te kako prepoznate i izvan akademije.

"Takav kadar recimo pronalazi posao u rastućoj IT industriji. Prirodne nauke su oduvijek bile baza za tehnološki i ekonomski razvoj društva. Ulaganje u nauku je osnovni pokretač razvoja, prepoznat u svim razvijenim zemljama. Politika u BiH mora već jednom staviti u fokus djelovanja razvoj istraživačkih instituta, univerziteta, te shodno tome kreiranje novih istraživačkih pozicija", rekao je Greljo.

Ističe da je potrebno takođe unaprijediti postojeće nastavničke pozicije i dati tom plemenitom zanimanju status kakav zaslužuje.

U budućnosti će se, prema njegovim riječima, i dalje baviti akademskim radom.

"Fizika je moj poziv i želim se nastaviti baviti akademskim radom. Svaki teorijski fizičar želi da predvidi prirodnu pojavu koja se kasnije izmjeri u eksperimentu. Zvuči nezamislivo napraviti nešto poput Ajnštajna koji je prije stotinu godina predvidio postojanje gravitacionih talasa, da bi se isti izmjerili tek prije tri godine. Ipak, vrijedi sanjati", ispričao je Greljo.

CERN (Conseil européen pour la recherche nucléaire)

CERN je međunarodna institucija za nuklearna istraživanja sa sjedištem u Mejrinu kraj Ženeve, u Švajcarskoj.

Najveća je laboratorija na svijetu i ujedno centar eksperimentalnih proučavanja, a najvažniji instrumenti u CERN-u su akceleratori i detektori čestica.

U njima se u sudarima protona pri visokim energijama proizvode i mjere čestice.

U tim sudarima privremeno se kreiraju uslovi koji su vladali u ranom svemiru te na taj način naučnici pokušavaju saznati odgovore na neka od najvećih pitanja stvarnosti.

Prva veb-stranica je nastala prije 30 godina na CERN-u za potrebe istraživanja u fizici elementarnih čestica.

Teorijski odsjek na CERN-u ima zadatak razumjeti implikacije eksperimentalnih mjerenja u kontekstu fizičkih teorija te predložiti nova mjerenja za verifikaciju istih

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije