GRAC - Lijek za Alchajmerovu bolest, od koje svake tri sekunde neko na svijetu oboli, a prve simptome dobije tek 20 godina kasnije, biće teško naći, ali je moj cilj da pronađem način da je usporimo.
Kazala je ovo za "Nezavisne novine" Jelena Tadić, rođena Sarajka koja je odrasla u Banjaluci, a sada je asistentkinja na Institutu za biomolekularnu biologiju i bionauke Univerziteta u Gracu i aktivno radi na studijama kojima se pokušava što bolje razumjeti Alchajmerova bolest, od koje je bolovala i njena baka.
Tadićeva je zajedno s timom, koji čini 40 internacionalnih naučnika, a među njima su i Selena Ristić iz Banjaluke i Lana Trifunović Domuz iz Bijeljine, otkrila pokretački faktor odgovoran za taloženje proteina u mozgu kod osoba oboljelih od Alchajmerove bolesti, koji dovode do odumiranja neurona.
Kako je navela Tadićeva, oduvijek je osjećala fascinaciju prirodom, pa tako i prirodnim naukama, kao što su biologija, hemija i fizika, zbog čega se odlučila da studira biomolekularnu biologiju, jer ona predstavlja spoj svih ovih nauka.
Kako ističe, nakon završetka gimazije u Banjaluci odlučila je da studira molekularnu biologiju na Tehničkom fakultetu u Gracu, gdje je završila i master studije. Tokom školovanja na ovom institutu provela je i određeno vrijeme u Finskoj na Univerzitetu u Helsinkiju, gdje je radila u laboratoriji koja se bavila genetikom, a dva mjeseca je bila i u Frajburgu radeći na studiji koja se bavila Alchajmerovom bolesti, koja je objavljena 2015. Dodala je da je master studije završila u generaciji profesora Franka Madea, koji ju je odlučio zadržati na doktorskim studijama.
"Doktorske studije sam započela na projektu koji smo objavili prošle sedmice. Za to vrijeme sam pola godine provela u Australiji, gdje sam radila na studijama gdje pokušavaju da razumiju procese spavanja kod vinskih mušica. Metode koje sam tamo naučila preuzela sam i implementirala u našoj naučnoj grupi na Institutu u Gracu", kazala je Tadićeva, dodajući da je na istom institutu ostala i na postdoktorskim studijima.
Iako su joj prirodne nauke uvijek bile u fokusu interesovanja, najveća prekretnica i motivacija da izabere projekat na kojem je radila je bilo kada joj je baka oboljela od Alchajmerove bolesti.
"To iskustvo i koliko je ovo opaka bolest sam shvatila kada smo moja porodica i ja bili svjedoci brisanja jedne divne ličnosti. Tada sam odlučila da na neki način sve svoje snage usredsredim protiv ove bolesti", iskrena je Tadićeva.
Pojasnila je da tokom ove bolesti nervne ćelije u mozgu umiru te da se još ne zna koji su tačno razlozi za to.
"Kada pacijenti umru, na njihovom mozgu se mogu primijetiti specifična taloženja proteina za koje mi smatramo da su odgovorni za odumiranje ćelija. Taloženje uzrokuje jedan peptid, koji se zove beta amiloid. Mi smo otkrili jedan od faktora koji utiču na taloženje tog peptida u mozgu", navela je Tadićeva, dodajući da specijalni protein koji inače štiti neurone podstiče gomilanje, što naposlijetku dovodi do smrti ćelija.
Kako je istakla, u ovoj studiji, koja je objavljena u naučnom časopisu "EMBO Molecular Medicine", istraživači su ispitivali jedan od takozvanih šaperon proteina, koji uobičajeno štiti "nezrele" proteine od štetnih kontakata.
"Međutim, jedan specijalni šaperon DnaJA1 uopšte se ne ponaša susretljivo. Pod uticajem DnaJA1 peptid pod imenom beta amiloid zgomilava se još više. Pored toga, nastala taloženja bjelančevina transportuju se zahvaljujući ovom šaperonu do mitohondrija, ćelijskih elektrana. Stres koji je usljed toga izazvan dovodi do odumiranja ćelija", navodi se u ovoj studiji, čija je prva koautorka Julija Ring.
Tadićeva objašnjava da su ovom studijom otkrili da ovaj šaperon ima dva lica.
"To je važno zapažanje za buduća terapijska istraživanja. Jer, mnogi drugi šaperoni stvarno štite neurone i stoga se preporučuju kao moguće polazne tačke u terapiji Alchajmerove bolesti", dodala je Tadićeva, koja navodi da će konačan sud o dvostrukoj ulozi dotičnog šaperona biti moguć tek kad podaci iz humanih studija potvrde saznanja koja su dobijena sistemima modela.
Planira da se i dalje bavi proučavanjem Alchajmerove bolesti.
"Cilj mi je da pronađem strategije, način na koji možemo ovu bolest da usporimo. Da smanjimo rizik od dobijanja ove bolesti. Pokušavam, zajedno sa svojim timom da pronađem načine da poboljšamo kvalitet spavanja, s obzirom na to da je loše spavanje bitan rizik u dobijanju ove bolesti", zaključuje ova mlada naučnica za "Nezavisne novine".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.