BiH

Analiza: Kako će se rasplet kosovske krize odraziti na zapadni Balkan

Analiza: Kako će se rasplet kosovske krize odraziti na zapadni Balkan
Foto: Tanjug | Analiza: Kako će se rasplet kosovske krize odraziti na zapadni Balkan

BEOGRAD, BANJALUKA - Namjera EU i SAD da se u narednih nekoliko mjeseci trajno i održivo riješi kosovsko pitanje koje decenijama opterećuje ne samo odnose Srba i Albanaca, već i između ostalih naroda u regionu, dovešće do smirivanja napetosti na cijelom zapadnom Balkanu.

Naime, predstavnici SAD, EU, Njemačke, Francuske i Italije su poručili Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije, da će ako pristane na kompromisno rješenje u vezi s Kosovom Srbija moći da računa na finansijsku pomoć Zapada, a to će onda značiti i ubrzani put cijelog regiona u EU. Iako kompromis ne predviđa priznanje Kosova niti obavezu Srbije da podrži ulazak Kosova u Ujedinjene nacije, Vučić je rekao da je rješenje nepovoljno za Srbiju jer se traži da se ne protivi kosovskom ulasku u UN. On je rekao da su se nakon napada Rusije na Ukrajinu promijenile geopolitičke okolnosti na štetu Srbije i zemalja koje nisu uvele sankcije Rusiji i da to znači da je francusko-njemački prijedlog praktično nametnut Srbiji kao novi pregovarački okvir jer su ga prihvatile sve zemlje EU, uključujući i one koje nisu priznale Kosovo.

Iz ovog Vučićevog izlaganja se može zaključiti da su prije 24. februara ove godine okolnosti bile povoljnije za Srbiju, što se i vidjelo prvo iz prijedloga o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova koji su predložile Sjedinjene Američke Države, a koji je odbijen od strane Njemačke, ali je nakon toga Njemačka bila spremna zajedno sa SAD da radi na povoljnijem rješenju za srpsku stranu.

Ipak, činjenica da Albanci izazivaju incidente i pucaju na srpsko stanovništvo na Kosovu dovodi do zaključka da njima ne odgovara rješenje koje je predložio Zapad, jer ih prisiljava da formiraju zajednicu srpskih opština i zagarantuju najviša prava za srpsku zajednicu i njihovu istorijsko-kulturnu baštinu na Kosovu.

Gabrijel Eskobar, specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan, je nedavno rekao da će zajednica biti formirana, sa ili bez Albina Kurtija, kosovskog premijera, koji odbija njeno formiranje. U javnosti se malo zna da je u Vašingtonu nedavno boravila kompletna kosovska opozicija, što se može tumačiti kao poruka SAD Kurtiju šta bi se moglo desiti ako ne bude kooperativan.

Americi se žuri da se region integriše jer ne želi da se etablira Rusija, koju SAD doživljavaju kao geopolitičkog rivala. Vjeruje se, takođe, da će SAD uticati na Brisel da se ubrza prijem zemalja regiona u EU na isti način na koji su SAD izvršile pritisak da se u EU prime Rumunija, Bugarska i Hrvatska, kako bi se u njima smanjio ruski uticaj, a povećao uticaj Zapada.

Bojan Klačar, izvršni direktor CESID-a, kaže za "Nezavisne" da bi sporazum kojim bi bile zadovoljne obje strane pozitivno uticao na stabilnost regiona te da bi to ubrzalo i evropske integracije. On takođe smatra da bi on mogao dovesti do smanjenja uticaja Rusije u Srbiji, pa i u cijelom regionu. U tom slučaju bi, kako on ističe, RS mogla ostati jedini direktni saveznik Rusije u regionu.

"Otvorena podrška Putinu nije strateški dobra pozicija ako Srbija napravi dogovor sa Zapadom i ako se čitav evropski put zapadnog Balkana ubrza", rekao je on i dodao da vjeruje da će Milorad Dodik, predsjednik RS, kao iskusan političar prepoznati tu opasnost.

S druge strane Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, pak smatra da ovaj prijedlog neće riješiti kosovsku krizu i da se radi samo o kupovini vremena od strane Zapada.

"EU nema rješenje i zato smatram da se samo kupuje vrijeme. Međunarodna zajednica je više zbunjena činjenicom da je podržavala Albance na Kosovu, a više nema uticaj na njih i mislim da se sad samo pokušava zavrtjeti još jedan krug pregovora", ističe on. Što se tiče BiH i regiona, on smatra da će region ostati nestabilan i da ni u narednom periodu neće biti središte pažnje međunarodne zajednice koja je, kako je istakao, preokupirana rusko-ukrajinskim konfliktom.

"Mislim da je EU ovim kandidaturama za članstvo kupila neko vrijeme da ne mora intenzivno da se bavi proširenjem", kaže on za "Nezavisne".

Zoran Milovanović, srpski diplomata u penziji, kaže za "Nezavisne" da Srbija ovim sporazumom pod pokroviteljstvom SAD sprečava napore ka centralizaciji BiH, odnosno vodi ka očuvanju RS. On smatra da je Ukrajina podigla ulog regiona pa je zbog toga zaokruženje ovog regiona u zapadnu sferu uticaja za njih postao prioritet.

"Očigledno je da je američki interes da se obnovi dijalog Beograda i Prištine i da se rešava kosovsko pitanje. Verovatno Amerikanci polaze od toga da ako bi to rešili - da bi onda lakše mogli da utiču i na rasplet u BiH", smatra on.  

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije