SARAJEVO, ORAŠJE - Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u periodu od 2013. do 2017. godine se iz BiH iselila 151.101 osoba, dok je najalarmantnija situacija u Posavini.
Taj negativni trend je, kažu, nastavljen i tokom ove godine.
"Samo tokom ove godine iz BiH se iselilo još 35.377 osoba. Koliko je to zabrinjavajući podatak najbolje ilustrira činjenica da je Banjaluka prema posljednjem popisu stanovništva imala oko 150.000 stanovnika, što znači da smo za nepunih pet godina izgubili stanovništvo drugog najvećeg grada u BiH", naveli su iz Unije.
Prema njihovim podacima, samo na području Broda, Brčko distrikta, Dervente, Doboja, Gradačca, Modriče, Odžaka, Orašja, Srebrenika, Šamca, Pelagićeva, Vukosavlja i Domaljevca-Šamca samo u toku ove godine otišlo je više od 10.000 ljudi.
Stanko Vincetić, načelnik Orašja, kaže za "Nezavisne" da je iseljavanje državni problem broj jedan, i jedna lokalna zajednica ne može sama riješiti ovu problematiku.
"Jedan od osnovnih razloga odlaska je inostrano tržište rada kojem naše ne može konkurisati, ali i nedostatak vjere u budućnost u našoj zemlji, pogotovo mladih kojima država ne pruža stabilnost", smatra Vincetić.
Milorad Simić, načelnik Dervente, slaže se s tim da problem iseljavanja ne može rješavati na lokalnom nivou.
"Prema podacima koje mi posjedujemo samo se 40 građana za 10 mjeseci odjavilo iz Dervente. Zapravo, kod nas je vjerovatno veći priliv ljudi jer dolaze zbog zaposlenja. Ipak, smatram da brigom o mladima, izdvajanjem sredstava za kulturu, stipendije, sport, poljoprivredu možemo zadržati naše ljude. Moramo se baviti poslom, a ne politikom", kaže Simić za "Nezavisne".
Prema riječima Steve Pašalića, demografa, narod odlazi iz svih sredina.
"Odlazak se ipak najviše osjeti u nerazvijenim sredinama, pasivnijim krajevima. Iz Posavine vjerovatno odlaze jer je to pitomi poljoprivredni kraj", navodi Pašalić.
Iseljavanje ljudi donosi značajne dugoročne gubitke, navodi, u vidu odlaska radne snage, broj reproduktivnih stanovnika se smanjuje, a ostaje samo starije stanovništvo, što direktno utiče na demografsku sliku.
Pašalić smatra da kad se već ne može spriječiti odlazak ljudi, onda s njima treba ostvariti dobru saradnju u vidu investiranja u naše prostore.
"Želja za boljim sutra ne poznaje naciju. Ekonomska kriza, bespravnost, nepoštovanje osnovnih ljudskih prava i politička situacija u našoj zemlji samo su neki od razloga zbog kojih mnogobrojne kompletne porodice, posebno mladi, napuštaju svoje kuće zauvijek", ističu iz Unije.
Unija će se u budućem periodu fokusirati na kampanju prema institucijama vlasti za izradu strategije za zaustavljanje bh. građana, a od Predsjedništva BiH će tražiti da obiđu Posavinu.
"Nije bitno što mi pokrećemo ovu inicijativu, bitno je vrijeme u kojem ga pokrećemo, jer vrijeme je resurs. Smatramo da izjave iz udobnih kabineta predstavnika vlasti i poruke koje šalju građanima ne prate realnu situaciju na terenu. Deklarativna obećanja i parcijalno rješavanje vrlo značajne situacije bh. društva neće dovesti do zaustavljanja građana, posebno mladih", navodi Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH.
U istraživanju Unije su, kažu, učestvovali 1.750 mjesnih zajednica, 82 opštine, 104 lokalne nevladine organizacije i 170 volontera.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.