BANJALUKA - Mladi Banjalučani su nedovoljno upoznati sa postojanjem i radom nacionalnih manjina u svom gradu. Takođe, većina smatra da u gradu ne postoji diskriminacija ove grupe građana, a istovremeno misli da manjine nemaju ista prava i mogućnosti kao konstitutivni narodi.
Podaci su ovo istraživanja "Nacionalne manjine u Banjaluci", koje je realizovala neformalna grupa mladih PAOR Banjaluka u sklopu projekta podržanog kroz USAID-ov projekat "PRO-budućnost".
U ovom istraživanju, čiji rezultati su objavljeni na internet stranici PRONI Centra za omladinski razvoj, učestvovale su 204 mlade osobe starosti od 18 do 30 godina s područja Banjaluke, a istraživanje je sprovedeno u formi online upitnika.
"Mi smo po uzoru na Platformu za mir odlučili da tema istraživanja ne bude tipizirana za konstitutivne narode, već na nacionalne manjine koje zakonski imaju ista prava kao i konstitutivni narodi, ali se o njima malo zna", rekla je Dajana Gajić, član neformalne grupe mladih PAOR Banjaluka.
Gajićeva je dodala da prije istraživanja nisu znali koliko mladi u Banjaluci znaju o nacionalnim manjinama, a s druge strane nisu imali ni podatke koliko postoji udruženja nacionalnih manjina.
"Pitanja koja smo postavljali ispitanicima su prije svega bila lična, zatim pitanja u vezi sa ličnim stavovima o kulturi i tradiciji nacionalnih manjina, ali i o njihovim iskustvima sa nacionalnim manjinama", kazala je Gajićeva.
Navela je da su ih najviše iznenadili podaci koje su dobili na pitanja da li nacionalne manjine imaju ista prava i da li nacionalne manjine imaju iste mogućnosti.
"Većina ispitanika ili smatra da ne postoji diskriminacija nacionalnih manjina u gradu, ili nisu sigurni da li je diskriminacija prisutna, dok istovremeno 58,8 odsto ispitanika misli da manjine ili nemaju ista prava i mogućnosti kao konstitutivni narodi, ili nisu sigurni da li imaju ista prava i mogućnosti, što je kontradiktorno", istakla je Gajićeva.
Ona je pojasnila da razlog ovako kontradiktornih rezultata leži u činjenici da dosta mladih ne zna koja je razlika između pojma prava i mogućnosti.
Nadalje dodaje da je interesantan odgovor na pitanje da li smatraju da migranti treba da imaju ista prava kao i druge nacionalne manjine u gradu, gdje je većina ispitanika potvrdno odgovorila.
Dejan Rađen, koordinator PRONI Centra za omladinski razvoj, u razgovoru za "Nezavisne" je rekao da je na ovom istraživanju radio kao mentor polaznicima PRONI akademije omladinskog rada, gdje su oni učili o pisanju projekta, te o rješavanju problema u svojoj zajednici.
"Kroz predistraživanje su saznali koliko postoji udruženja nacionalnih manjina, te da su manjine diskriminisane", rekao je Rađen.
Dodao je da istraživanje nije rađeno na velikom uzorku jer je zbog epidemiološke situacije sprovođenje istraživanja bilo otežano.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
