Bosna i Hercegovina, objektivno, nema finansijsku i političku vlast, ocjenjuje Nikola Grabovac, bh. ekonosmki ekspert i bivši ministar finansija Federacije BiH.
"Pod patronatom smo međunarodne zajednice, što je vrlo perfidan oblik kolonizatorske funkcije nad Bosnom i Hercegovinom", naglašava Grabovac, koji je trenutno rektor Univerziteta Apeiron u Travniku.
Uprkos najavama da će tek iduća godina biti ekonomski teška za BiH, on tvrdi da je našu zemlju kriza već žestoko udarila, jer je i prije nje bilo više od 40 odsto nezaposlenih.
Objašnjava da, kada se sabere broj nezaposlenih i zaposlenih, u BiH nije prosječna plata 700 KM, već 350 KM. Upozorava da je vrijeme za akciju ukoliko ne želimo doživjeti sudbinu "Titanika".
NN: Da li je najveći problem što mi nemamo državne strategije ekonomskog razvoja?
GRABOVAC: Imamo je, a to je strategija bez strategije, kao što je krenuo "Titanik" preko mora. Na njemu je pisalo "Ako ima Boga, neka potopi ovaj brod". I šta se desilo, brod nije imao radara, a ni Bosna ga nema, i kada je udario u santu leda, pretrpio je potopljenje.
NN: Hoćete reći da i BiH predstoji "potopljenje"?
GRABOVAC: U suštini, ako ovako nastavimo, dolazi do strahovitog kolapsa. S jedne strane imamo nezadovoljstvo poslovnih menadžera u privredi, privatnika, a s druge nezadovoljstvo zaposlenih kod tih istih privatnika. Razlog su niske plate, nesigurnosti. A da ne govorim o nezadovoljstvu nezaposlenih, pa penzionera, invalida rata.
NN: Šta je konkretno recesija od koje svi strahujemo?
GRABOVAC: Prvo, zabrinjava me situacija u zemlji, jer finansijska kriza prelazi u ekonomsku, što je puno gore. U svijetu i kod nas, ekonomska kriza odlazi u treću fazu negativnosti, a ona se zove recesija. To je najteža stvar koju ovaj svijet nije poznavao od 1929. godine. U suštini ona predstavlja situaciju kada dva tromjesečja uzastopno dolazi do pada ekonomskih i drugih pokazatelja u jednoj državi, što je jako loše.
NN: Šta to znači za nas?
GRABOVAC: U BiH je i prije krize bilo 45 odsto nezaposlenih, što znači da je nas kriza žestoko udarila. Zapravo, dalji trend je nezapošljavanje, a doći će i do otpuštanja. Ni prije krize se nismo stabilizirali. Kod nas se ne radi o ekonomskoj krizi već o životnoj egzistenciji ljudi.
NN: Možete li nam objasniti svoje navode o kolonizaciji koja se provodi nad Bosnom i Hercegovinom?
GRABOVAC: Naša zemlja je uvela, po evropskim standardima, najliberalniji sistem uvoza robe u jugoistočnoj Evropi. Uvesti takav sistem, jednako je samoubojstvu. Otvorili smo granice, jaki brendovi se uvoze i naši se takmiče sa njima. To je napravljen jedan sistem protiv BiH da ne može da se vrati na zelenu granu.
NN: Je li to jedini primjer ekonomskog uništavanja BiH izvana?
GRABOVAC: Profesor Jozef Štiglic spada u grupu svjetskih ekonomista koje podržavam. Bio je predsjednik Svjetske banke u Njujorku i savjetnik Bila Klintona. Napisao je knjigu koja nosi naziv "Četiri koraka do prokletstva". U toj knjizi je napisan scenarij koji Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka provode protiv država koje su u razvoju, nerazvijene, kako da ih jednostavno ekonomski unište. To je slika koja se u cjelosti provodi u BiH.
NN: Zašto ne reaguju naši stručnjaci, kada političari neće ili ne znaju?
GRABOVAC: U ovoj situaciji su se mnogi stručnjaci našli u dilemi "šta ako počnem misliti svojom glavom? Doživjeću sudbinu Grabovca. Ja sam 2002. godine, kada sam bio ministar finansija FBiH imao suficit u budžetu i rekao međunarodnoj zajednici, Međunarodnom monetarnom fondu, "dogodine, gospodo, mi vas nećemo trebati u ovoj državi". I onda su našli metode i mjere protiv mene.
NN: Budžet Federacije BiH u ovoj godini u manjku je za oko 400 miliona KM. Kao bivši ministar finasnija šta mislite ko je kriv za to?
GRABOVAC: Sada u Vladi FBiH imamo dobre i loše dečke. Među "dobrima" je premijer Nedžad Branković koji obećava da će ispoštovati sve što je od njega tražila boračka populacija, a Vjekoslav Bevanda, federalni ministar finansija, je "loš" dečko jer ne može da isplati taj novac.
NN: Šta biste sada uradili da ste na mjestu ministra Bevande koji je sve vrijeme upozoravao da je budžet FBiH nerealan i da će doći do bankrota zbog ispunjavanja predizbornih obećanja koja su "ubačena" u budžet?
GRABOVAC: Potražio bih dodatne prihode i izmirio obaveze prema invalidima, borcima. A ti dodatni prihodi se mogu potražiti od državnih firmi koje su pod kontrolom Vlade FBiH, poput "Elektroprivrede", "BH Telecoma".
NN: Koje rješenje predlažete za ekosnomki oporavak BiH?
GRABOVAC: Neophodan je potpuno nov ekonomski koncept. Nisam za zatvaranje tržišta, da kažem da samo jedemo naše proizvode, ali bismo morali ići na kompenzacione i druge načine i izvoza. Razviti sektor poljoprivrede koji je inače najviše deficitaran. Mora se dati prednost domaćim proizvođačima u smislu određenih posvlastica u odnosu na strance, ali im kazati da im se kasnije ta prednost smanjuje, pa neka daju sve od sebe. Znam da će sada mnogi reći kako postoje pravila Evropske unije. Pa onda da vidimo koje Evropa predlaže mjere? Hoćemo li mi sada pobiti svoje stanovništvo u ovoj državi zbog toga što se neko ne slaže "odozgo" iz Evrope?
NN: Šta je još potrebno uraditi?
GRABOVAC: Odmah utvrditi stvarne potrebe penzionera. Napraviti izračun za nezaposlene. To je država! U čitavoj ovoj situaciji, u kojoj postoji defakto jedna mjera, jeste povećanje zaposlenih. Zaposleni su jedini generator razvoja jedne države.
NN: Kako komentarišete invaziju u BiH stranih trgovačkih maloprodajnih kapaciteta?
GRABOVAC: To je u funkciji siromašenja BiH, a ne kako se lažno predstavlja u vezi sa snabdijevanjem. Sigurno su doveli neki kvalitet, ali ko će kupovati tu robu? Druga stvar, vi uđite, ja sam obišao ovih dana trgovinske centre, pa vidite da je unutra roba preko 90 odsto iz uvoza. To što mi kupimo, sutra ujutro te pare odu vani. Maloprodaja sada ima klasičnu funkciju uvoza u BiH i izvoza deviza, što je kontra interesu.
NN: Koliko je godišnji vanjskotrgovinski deficit BiH?
GRABOVAC: U zadnjih sedam godina iznosi godišnje između šest i osam milijardi KM. Deficit jeste jednako siromašenje države. Dakle, BiH je svake godine siromašnija za osam milijardi KM. Ove godine očekujem trgovinski deficit BiH od oko deset milijardi KM. Podržao bih deficit ako bismo uvozili mašine, opremu, sredstva za proizvodnju koji će proraditi za šest mjeseci. A mi uvozimo robu široke potrošnje, a nedovoljno izvozimo.
NN: Iako imamo uslove za poljoprivredu, uzgoj stoke, preradu mesa, a uglavnom sve uvozimo. Možete li to prokomentarisati?
GRABOVAC: Imamo brojne pozitivne primjere naših proizvođača poput "Bimala" u Brčkom, "Vegafruta" u Doboj Istoku, ili više proizvođača u Banjaluci. Imamo i mljekarsku industrija koja je namjerno rušena da bi se mlijeko uvozilo. Sjetimo se kada je Slovenija blokirala izvoz tuzlanskog mlijeka. Naši su ostali potpuno pasivni. Tadašnji kreatori su i sadašnji koji se ne žele suprotstaviti ekonomskom uništenju BiH.
NN: Da li je isti slučaj i sa uvozom mesa koje je mnogo jeftinije čime se ruši domaća proizvodnja?
GRABOVAC: Treba objasniti zašto je jeftinije. Zato što je to meso iz ratnih robnih rezervi kojima je vijek života ističe. I umjesto da ga moraju dati u spalionice gdje bi morali platiti paljenje, onda prodaju za tri-četiri KM u BiH, uništavajući našu proizvodnju. U jednom od razgovora sa prerađivačima mesa sam rekao da ćemo im pomoći, ali da osposobe svoja tovilišta. Znate, kilogram mesa ne može biti jeftiniji od sedam KM, pa neka razmisle građani o mesu koje se prodaje po dvije KM i više.
NN: Možete li se osvrnuti na najavljeno povećanje plata političara u FBiH?
GRABOVAC: U ovoj situaciji oni donose sada samo koeficijente. Mudro su izbjegli kolike su te plate. To se samo može pretpostavi. Oni kažu da će ministar imati koeficijent četiri, premijer pet, pomoćnik ministara 2,5, ali kolika je osnovica? Možete misliti ako donesu da osnovica bude prosjek plaće u FBiH? Ali moram kazati ovo. Ako govorimo o prosjeku onda treba pomiješati zaposlene i nezaposlene. Zaposleno je u FBiH blizu 400.000 ljudi, a imamo preko 500.000 nezaposlenih. E pa nije više plaća 700 KM, sada je prosječna 350 KM. Jer to je onaj sistem kupusa i mesa. Ja jedem svaki dan meso, vi kupus i mi onda imamo kupus sa mesom u prosjeku.
NN: Vi ste još 2006. godine kazali da je vrijeme za revoluciju. Kako je moguće da su bh. građani i nakon tolike bahatosti političara, neimaštine, nezaposlenosti nezainteresovani?
GRABOVAC: Neće ljudi. Moramo sagledati mentalitet. Ovdje se strahovito spekuliše sa bošnjačkim mentalitetom. Bošnjaci su narod koji je po prirodi dobroćudan, trpljiv, šuti i samo viče: "Hvala Allahu nek nije gore". Budimo objektivni. Hrvati se koliko-toliko pokušavaju ne dati. Masa njih je u boljoj poziciji. A mogu vam reći da Republika Srpska u privredi još nema efektivne rezultate, ali čini mi se da to ide bolje. Objektivno, mnoge najave iz tog entiteta pokazuju da idu u dobrom pravcu.
NN: Na koje projekte konkretno mislite?
GRABOVAC: Recimo, izgradnja autoputa kroz RS. Sada se to omalovažava, priča se o krađi, ja u to ne ulazim. Onda uzmite privatizaciju telekoma. On je dobio pare. Druga je stvar je li trebao ili nije privatizirati. Treća stvar, Rafinerija nafte koja je krenula, a smanjuje uvoz, zapošljava ljude i ostvaruje prihode. Pa vi vidite.
NN: Kada smo kod autoputeva, Vi ste jedan od rijetkih koji ste tvrdili da BiH koridor 5c nije trebao da bude prioritet. Zašto?
GRABOVAC: Smatram da nam taj koridor nije od prioritetnog interesa, jeste važan. Smatram da nam je bitnije povezati Mostar, Banjaluku i Tuzlu sa Sarajevom i obratno, nego povezivati Ploče sa Orašjem, Budimpeštom, što jeste evropski cilj. Slovenci od Maribora do hrvatske granice još nemaju autoput, to je seoski put jer im je prioritet Celje - Ljubljana.
Razlozi za prijeteće pismo
NN: Da li ste zbog Vaših istupa u javnosti nedavno dobili anonimno pismo prijetnje na Univerzitetu Apeiron u Travniku, ili su razlozi druge prirode?
GRABOVAC: Zatražio sam da se istraži prijetnja koju sam dobio, a koja može biti politička, ali i ekonomska.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.