KOZARSKA DUBICA - Knežički paroh Željko Jevđenić u samom centru ovog potkozarskog mjesta, a nedaleko od Kozarske Dubice, "oživio" je etno-selo.
U središtu etno-sela čije građevine potiču iz dvadesetih godina prošlog vijeka nalazi se i amfiteatar, te drveni most koji premošćuje vještački potok do seoske vodenice u kojoj se melje žito.
Paroh Jevđenić kaže da je grijeh da starine odlaze sa mjesta na kojima su nikle, jer vjerujući narod mora da zna odakle je potekao i ko su mu preci. "Ovaj kraj bio je prepoznatljiv u prošlosti prije svega po svom stradanju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata uz golgotu žitelja bila su uništena njihova imovina. Ono što je ostalo, istina malo toga, trebalo je sačuvati. Crkva je to prepoznala i uz blagoslov vladike Jefrema nastojala je da sačuva bar dio iz bogate zbirke naše prošlosti koja svjedoči o načinu života iz dvadesetih godina prošlog vijeka pa sve do 1960. godine", govori paroh.
Već godinama ovaj sveštenik zajedno sa parohijanima prikuplja stare predmete, ali i gazdinske kuće i druge objekte koji su bili nagriženi zubom vremena.
"Svako od ovih objekata ima svoju priču koja svjedoči o načinu kako su ljudi nekad živjeli. Namjera je da se na ovom mjestu, koje se nalazi odmah uz knežički crkvu, održavaju liturgije poslije zvaničnih crkvenih obreda, ali i da se ljudi tu duhovno uzdignu i obogate svoje misli i čula. Sve je u jednom davno zaboravljeno porodičnom ognjištu satkano od originalnog materijala od kojih su kuće prije stotinu godina i građene", priča paroh.
Glavna kuća, koju naziva gazdinskom, datira iz 1924. godine i u njoj se nalazi originalno ognjište
Glavna kuća, koju naziva gazdinskom, datira iz 1924. godine i u njoj se nalazi originalno ognjište oko kojeg se sakupljala porodica, a dim iz njega je izlazio kroz badžu. Tako je i danas.
"Ambar za žito, koji se nalazi u blizini knežpoljske kuće, je iz 1919, kuća za mladence je takođe iz godina prije Drugog svjetskog rata, ali i vodenica i svaki pronađeni predmet su dijelovi naše prošlosti", priča sveštenik.
Njegova namjera je da postoji etno-selo koje bi imalo zadatak i duhovne obnove vjernika, a ne da bude samo muzejska postavka.
"Na ovom mjestu bi trebalo da budu održavane razne kulturne i duhovne manifestacije. One već postoje, poput Dana kosidbe u Knežpolju, Vidovdanskih svečanosti, hramovne slave do angažmana KUD "Knežica", koje će ovdje organizovati svoje smotre", priča paroh Jevđenić.
Svečano i zvanično otvaranje etno-sela u Knežici planirano je za Vidovdan naredne godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.