Ex -Yu

Pratite nas na Google news

Grabar Kitarović: Posebna pažnja zaštiti manjina

Grabar Kitarović: Posebna pažnja zaštiti manjina
Grabar Kitarović: Posebna pažnja zaštiti manjina
Agencije

ZAGREB - Novoizabrana hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je danas da trajni interes Hrvatske ostaje podrška državama jugoistočne Evrope u procesu evropske integracije.

U inauguracionom govoru, nakon svečane zakletve, ona je rekla da će u odnosima sa Srbijom pokloniti posebnu pažnju statusu nestalih u posljednjem ratu, kao i poštovanju prava i zaštiti hrvatske manjine.

"Želim da države jugoistočne Evrope postanu članice porodice i u tome pružam ruku saradnju. U odnosu sa Srbijom pažnju ću pokloniti statusu nestalih u domovinskom ratu, kao i poštovanju prava i zaštiti manjina", rekla je Grabar Kitarović, prva žena predsjednica Hrvatske.

Poručila je da su nacionalne manjine bogatstvo, te da će zato štititi, ali i unapređivati njihova prava u odnosu sa susjednim državama.

Rekla je da Bosnu i Hercegovinu vidi kao državu tri jednakopravna konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba I Hrvata.

Želja joj je, kazala je, da pomogne kako bi BiH učvrstila svoju državnost triju konstitutivnih naroda i o tome će, poručila je, posebno brinuti.

U svom prvom obraćanju Kolinda Grabar Kitarović je najpre pozdravila hrvatske branitelje, a potom istakla da posebnu zahvalnost Hrvatska duguje prvom hrvatskom predsjedniku Franju Tuđmanu, ali i Stepanu Mesiću I Ivi Josipoviću.

"Pozivam sve nas u Hrvatskoj da ostavimo povijesti naše podjele i zablude. Samo zajedništvom cijeloga naroda možemo izgraditi bolju Hrvatsku. Natječimo se idejama, rješenjima i inovacijama, a ne povijesnim ulogama naših roditelja ili djedova. Ideološkim podjelama nećemo ostvariti bolji život, niti ćemo biti bolji ljudi. Samo ćemo produbiti stare podjele i stvoriti nove sukobe koji nikada nikome nisu donijeli dobro. Kao što je predsjednik Tuđman pomirbom podijeljenog hrvatskoga nacionalnog bića stvorio preduvjete za uspostavu hrvatske države, tako i mi danas novim hrvatskim zajedništvom moramo otvoriti novu stranicu naše bolje budućnosti. Tražimo bolji život u budućnosti, a ne u prošlosti", poručila je predsjednica u inauguracionom govoru.

Kitarovićeva je istakla da strateški nacionalni interes u Hrvatskoj moraju biti nova radna mjesta, da treba učiniti sve da se uklone administrativne prepreke i osnaži preduzetnička klima, te da se zalaže za nultu stopu tolerancije na korupciju.

Ona je dodala da treba pojačati napore za što brže iskorištavanje sredstava iz evropskih fondova, te poručila da će Hrvatska razvijati i čuvati svoje Oružane snage, jer "članstvo u NATO garantuje sigurnost".

Govoreći o spoljnopolitičkim ciljevima, Kitarovićeva je kao najvažniji istakla zaštitu hrvatskog naroda u BiH, ističući da želi da pomogne BiH da "učvrsti svoju državnost na osnovu pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda".

Ona je poručila i da je Hrvatskoj izuzetno važna uloga dijaspore, kojoj će pružiti priliku za ulaganja, obrazovanje i povratak.

Biografija

Kolinda Grabar Kitarović, koja je danas na zagrebačkom Markovom trgu polozila svečanu zakletvu i započela petogodišnji mandat kao prva predsjednica Hrvatske u istoriji države, po mišljenju mnogih najuspješniji je hrvatski diplomata.

Ministar spoljnih poslova i evropskih integracija postala je februara 2005. u vladi Ive Sanadera, i na tom mjestu ostala do januara 2008.

Prethodno, od decembra 2003. do februara 2005. bila je ministar za evropske integracije.

Polumandat, do 2007. godine, kada ju je Sanader smijenio, protekao je u znaku otvaranja pregovora o članstvu Hrvatske u EU.

Tada je imenovana za ambasadora u SAD.

Bilo je spekulacija da ju je Sanader smijenio plašeći se jakih političkih ličnosti u okruženju, te kako bi je udaljio što više od vlasti i partijske centrale.

Od januara 2005. rukovodila je pregovaračkim timom Hrvatske za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.

Za period dok je bila ambasador u SAD vezana je jedna afera, pošto je nepoznata osoba poslala na adrese ministarstva i nekih novinskih redakcija video zapise na kojima njen suprug Jakov Kitarović koristi službeni automobil tog ministarstva vozeći djecu u školu.

Po istom izvoru, na službenom vozilu smanjio je pređenu kilometražu.

Rezultat je bila smjena osobe koja je informaciju proslijedila službenim organima.

Kitarović je godinu dana pošto je imenovana za ambasadora u SAD postala i pomoćnik glavnog sekretara NATO-a Andersa Foga Rasmusena za javnu diplomatiju, odnosno, prema njenim riječima, komunikacijsku strategiju i približavanje NATO-a običnim ljudima, kao prva žena na takvoj funkciji.

Grabar Kitarović počela je politički da napreduje 1993, kada se i zaposlila u Ministarstvu spoljnih poslova, a prethodno je radila u Ministarstvu nauke i tehnologije.

Početkom februara 2014. mediji u Hrvatskoj pisali su da je postala članica uticajne Trilateralne komisije, odnosno Rokfelerovog komiteta, te da je, navodno, na tom spisku najuticajnijih 180 ljudi na svijetu, 69. po redu.

Tim povodom portali u Hrvatskoj pisali su da je cijelom njenom karijerom rukovodila neka jako moćna - nevidljiva ruka.

Rođena je u Rijeci aprila 1968. i djelimično se školovala u SAD.

Završila je engleski jezik i španski, da bi 2000. magistrirala, s postdiplomskom tezom iz međunarodnih odnosa na temu relacija SAD i Sovjetskog Saveza u vrijeme okončavanja Hladnog rata, odnosno Ronalda Regana.

Prije pobjede nad dosadašnjim šefom države Ivom Josipovićem, 11. janauara u drugom krugu predsjedničkih izbora kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice, govorila je da su glavni razlozi njene kandidature teško privredno, socijalno i sveukupno stanje u Hrvatskoj, a danas je svoj inauguracioni govor počela porukom "Biću jedna od vas".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije