Ex -Yu

Kombi išaran ustaškim i nacističkim simbolima u Splitu

Kombi išaran ustaškim i nacističkim simbolima u Splitu
Foto: Ilustracija | Kombi išaran ustaškim i nacističkim simbolima u Splitu
Srna

SPLIT - Blizu osnovne škole na Bačvicama u Splitu neko je fašističkim i ustaškim simbolima išarao automobil, javlja "Dalmatinski portal".

Osim nacističke svastike i ustaškog slova "U" s krstom, na suvozačevim vratima nacrtan je i precrtan grb fudbalskog kluba "Dinamo".

Portal navodi da je išaran kombi splitskih registarskih oznaka.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 2

ManjacaSlavna

Pa Hitlerove jajare koje Hitler nije volio kao ni fekalistance Bundesarchiv Među ostalim, na nekoliko mjesta spominje Hrvate u kontekstu koji za nas nije osobito laskav. Iako nikada nije bio na našoj obali, kaže kako smo sjajna turistička destinacija. “Kada bi Hrvati bili dio Reicha, kao izvrsni vojnici njemačkog Führera čuvali bi močvarna područja. Kako bilo, ne bi se prema njima trebalo ponašati onako kako to sada čini Italija. Hrvati su jako ponosan narod i trebalo bi ih zakletvom vjernosti vezati izravno uz Führera. U tom slučaju mogli bismo se na njih potpuno osloniti. Recimo, kada ispred mene stoji Kvaternik (op.a. Slavko Kvaternik, ustaški ideolog), u njemu vidim sve ono što Hrvati jesu - čvrst u prijateljstvu, a njegova riječ obvezuje zauvijek”, rekao je Hitler u jednom od svojih govora. Ipak, povijesne okolnosti pokazuju kako je Hrvatska za njega bila izvor za pljačku i besplatnu radnu snagu. Nadalje, iz NDH su nacisti eksploatirali poljoprivredne proizvode i rudu. Općenito, Hitler je na NDH gledao kao na koloniju", objasnio je jednom za Express povjesničar prof. dr. Ivo Goldstein. Njegov kolega Tvrtko Jakovina u jednom od starijih izdanja Expressa pojasnio kako je Hitlerovo mišljenje variralo i bio je sklon onima koji su mu bili saveznici, iako je imao loše mišljenje o Slavenima. "Slavenski narodi u njegovu imperiju nisu imali drugog mjesta nego da ih se tretira kao roblje za sekundarne poslove. Slovake, Hrvate i slične tretirali su kao seljake koji su bili glupi i ništa više od toga. U vrijeme rata izlazile su dječje slikovnice gdje su upravo te narode prikazivali u takvom svjetlu. Ipak, njegov odnos je nedosljedan. Bugari su mu bili najbliži, pa ih je najviše cijenio, dok su Česi o kojima je govorio iznimno negativno, u ratu ipak prošli s manje gubitaka nego drugi. Svatko tko je bio na njegovoj strani ponekad je dobio koju pozitivnu rečenicu." “Mađarima se lakše upravlja nego Rumunjima. Kakva šteta da umjesto Rumunja ne možemo postaviti Hrvate”, sanjario je Veliki Vođa o pokornosti drugih naroda. Ubrzo potom otkriva skrivene želje. “Govoreći opet o Hrvatima, privlačna mi je ideja, gledano s etničkog stanovišta, da ih treba germanizirati. S političkog gledišta ipak ta ideja nije ostvariva”, objašnjava Hitler. Bundesarchiv U NDH njemački državljani bili su u bitno boljoj poziciji od ostalog nenjemačkog stanovništva. "Oni su imali ključnu, privilegiranu ulogu pa nisu morali plaćati porez, nisu morali ići u vojsku, a čak su izbjegavali i zatvorske kazne ako su morali ići na odsluženje zbog kriminala", objasnio je Goldstein. Iz svega toga jasno je vidljivo da unatoč pojedinim riječima pohvale, kažu povjesničari, Hitler Hrvate gleda samo kao oruđe u stvaranju nove Europe, a nikako kao ravnopravne. "Dapače, kad je govorio o strategiji, tvrdio je da u ovom trenutku u jugoistočnoj Europi postoje ‘dreckstaaten’ ili govnarske državice (misleći pritom na Mađarsku, NDH, itd.), ali će se taj ustroj nakon rata po njemačkoj pobjedi, temeljito preurediti", smatrao je Goldstein. U svojim razgovorima Hitler spominje i ideju o gotskom podrijetlu Hrvata. “Hrvati su vrlo uporni u želji da ih ne smatramo Slavenima. Oni tvrde da su potomci Gota. To što govore slavenskim jezikom za njih je samo slučajnost”, nastavlja Führer. NDH mu nije bila blizu misli ni srca Gotska teorija smatra Hrvate slaveniziranim Gotima. Splitski arhiđakom Toma u 13. stoljeću je govorio o toj teoriji, ali na vrlo klimavim i nimalo znanstveno utemeljenim činjenicama. "No ustaške vlasti u NDH toliko su se htjele dodvoriti nacističkom gospodaru, da su izvukli tu teoriju i postavili je kao službenu u tom razdoblju. Ni tada ta ideja nije imala puno pobornika, a nakon rata je bila meta kritika, pa čak i ismijavanja", objasnio je prije par godina Jakovina. Povjesničari se slažu kako neke Hitlerove izjave, izvađene iz konteksta, možda djeluju laskavo, no u konačnici jasno je da mu NDH nije bila blizu misli ni blizu srca, jer se u tom razdoblju bavio puno većim problemima osvajanja europskog tla. Bio je neobrazovan Trudio se pokazati svoje znanje Njegovi suvremenici teško su probavljali takve tvrdnje, navodeći kako su razgovori s njim iznimno naporni i dosadni. Povjesničar Max Domarus kaže kako je Hitler inzistirao na potpunoj tišini dok on govori i nije dopuštao upadice ni potpitanja. “Uvijek je Hitler taj koji govori! On može biti Führer koliko god hoće, ali uvijek se ponavlja i dosađuje gostima”, navodno je jednom prilikom izjavila Magda Goebbels, supruga Hitlerova pobočnika i ministra Josepha. Suvremenici su također tvrdili kako se u društvu učenih ljudi Hitler jako trudio pokazati svoje znanje. Knjiga “Hitler’s Table Talk” osim na njemačkom, dostupna je na francuskom i engleskom jeziku. U Rusiji su 2008. godine zakonom zabranili njezino posjedovanje i distribuciju zbog rasističkih komentara punih mržnje prema Rusima i Židovima.

ManjacaSlavna

od dobrog života ne znaju šta će sa sobom ali to im je i u psihi , od toga žive

Više komentara Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije