Ex -Yu

Neue Züricher Zeitung: Hrvatska još uvijek nema jasan stav prema Titu

Neue Züricher Zeitung: Hrvatska još uvijek nema jasan stav prema Titu
Foto: Ilustracija | Neue ziehen zeitung: Hrvatska još uvijek nema jasan stav prema Titu

BERN - Ni 40 godina nakon smrti nekadašnjeg doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, Hrvatska nije našla način da se odredi prema jugoslovenskom naslijeđu, dok desnica jugoslovensku ideju izjednačava sa velikosrpstvom, piše švajcarski “Neue Züricher Zeitung” (NZZ), koji kao primjere toga navodi Goli otok, Titovu rodnu kuću, koja je pretvorena u Muzej u Kumrovcu i Brione.

Navodi se da je Muzej na Golom otoku "mjesto sjećanja bez koncepta", te da je postavka slabo napravljena, pa je i dio eksponata bez odgovarajućih natpisa.

"Otok bi mogao biti centralno mjesto sjećanja na propalu Jugoslaviju”, piše list i dodaje da je u stvanosti to mjesto na kojemu žrtve nisu dostojanstveno obilježeno.

"Goli otok nije s druge strane ni odgovarajuće turistički iskorišten, jer bi mogao biti predstavljen kao ‘jugoslavenski Alkatraz’”.

List, naime, piše da se nadležni i društvo u Hrvatskoj ne zna odgovarajuće i dostajnstveno postaviti prema tim važnim istorijskim temama, što je pak samo još jedan simptom "nerazriješenih konflikata koji prave podjele".

Opisujući svoju posjetu Golom otoku, autor teksta Andreas Ernst kaže da turiste dočekuje suvenirnica u kojoj se može fotografisati s pločom sa zatvoreničkim brojem ili u zatvorskom odjelu, što smatra "nukusnim".

Podsjeća da se na Golom otoku nalazio logor "jugoslavenskog diktatora Tita" u kojemu je bilo oko 16.000 ljudi i da ponuđena "zabava za turiste izgleda groteskno s obzirom na muke koji su mnogi ljudi na ovom ostrvu doživjeli".

Naglašava da je kasnije Goli otok postao zatvor za kriminalce, a ne političke protivnike, te da je konačno zatvoren 1988.

Do tada je na njemu izgubilo život oko 400 ljudi.

NZZ napominje da je logor osnovan nakon Titova raskida sa Staljinom, te da je Goli otok bio njegova lična odluka.

"Nesumnjivo je u partiji i armiji bilo fanatičnih pobornika Staljina, koji nisu mogli podnijeti Titovo odvajanje. Protiv ove 'pete kolone' je provedena brutalna čistka staljinističkog tipa - nekoliko riječi, vic ili ispad bijesa su bili dovoljni da stari drugovi završe na Golom otoku", piše NZZ i konstatuje da to mjesto "svjedoči o najmračnijem periodu te države i njene represije, koja je sredinom šezdesetih značajno popustila".

Napominje se i da je u Kumrovcu, čije se uređenje hvali, Titov život predstavljen kroz rodnu kuću i raskošnu sahranu "na kojoj je bilo 128 svjetskih delegacija", ali da o životu jugoslavenskog lidera između te dvije tačke nema ništa.

"I skoro četrdeset godina nakon Titove smrti hrvatsko društvo nije našlo način zauzeti jasan stav prema Titu", naglašava NZZ i dodaje da "jugoslavensko naslijeđe dijeli hrvatsko društvo": konzervativno-katolička desnica jugoslavensku ideju smatra prijetnjom i maskom za velikosrpstvo, dok je za ljevicu Tito simbol borbe protiv okupacije i fašizma, čega je simbol fašistička NDH, ''marioneta Italije i Nemačke"''.

Kao treću ključnu lokaciju Titovog naslijeđa u Hrvatskoj NZZ navodi Brione, koji se opisuju kao raj i Titova ljetna rezidencija u kojoj je primao mnoge svjetske državnike, ali i filmske zvijezde poput Elizabet Tejlor i Ričarda Bartona. Brioni su primjer "glamura diktatora", danas nacionalni park na kojem je vrijeme stalo u 1980.

Napominje se i da se među današnjim gostima Briona nalaze i neki poznati kulturnjaci, poput Radeta Šerbedžije, koji na Malom Brionu ljeti priređuje pozorišne predstave poput "Kralja Lira".

Na Brionima se "ne gaji ni Titov kult niti se njegova epoha prećutkuje", ali i oni ilustriraju neodlučnost hrvatskog društva prema Titovom naslijeđu kao i Goli Otok i Briona, samo na poseban način.

"Na Brionima vlada nevjerovatan šarm", piše NZZ.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije