Kriza uzrokovana pandemijom korona virusa nije zaobišla ni komunalna preduzeća, istakao je Aleksandar Marić, predsjednik Upravnog odbora "Eko toplana", te dodao da svi osjećaju negativne posljedice, zavisno od djelatnosti koju obavljaju.
"Što se tiče poslovanja 'Eko toplana', negativan uticaj pandemije se ogleda kroz smanjenje planiranih prihoda, ali i povećanje potrošnje energenta u odnosu na plan. Osim uticaja na smanjenje prihoda i povećanje rashoda, pandemija se negativno odrazila i na likvidnost", pojasnio je Marić.
On je rekao da je protekla sezona grijanja u Banjaluci bila uspješna i da su svakodnevno isporučivali dovoljnu količinu toplotne energije, te da imaju 50 odsto manje podnesenih zahtjeva za isključenje u odnosu na lani. Kako kaže, to pokazuje da korisnici postaju svjesni da je grijanje preko gradskog sistema daljinskog grijanja najbezbjednije i najbolje za zagrijavanje prostora. Napomenuo je da paralelno sa isključenjima, tokom godine imaju i priključenja novih korisnika.
Dodao je da korisnici mogu biti sigurni u kvalitet grijanja i naredne sezone, te da će energenti biti nabavljeni na vrijeme i u dovoljnim količinama.
NN: Pandemija virusa korona je pogodila cijeli svijet, kakav uticaj ona ima generalno na ekonomiju i poslovanje?
MARIĆ: Definitivno, svjetska ekonomija se suočava sa ogromnim izazovima. Negativni efekti se osjećaju svuda, većina kompanija kako u svijetu, tako i kod nas, zbog toga ima određene probleme. Brze i efikasne mjere država, odnosno njihovih vlada su neophodne, to se vidi već u prvim mjesecima krize. Takođe, brze reakcije kompanija u novonastaloj situaciji su takođe neophodne, jer će opstati samo oni koji uspiju brzo da se prilagode novonastaloj situaciji. Ne treba zaboraviti da svaka kriza na neki način predstavlja i šansu.
NN: Kakva je trenutna situacija i koji su najveći problemi?
MARIĆ: Trenutno, u pogledu poslovanja jedan od velikih problema zasigurno je komunikacija sa zemljama u regionu i EU. Ta neizvjesnost oko transporta, posebno je izražena kod izvozno orijentisanih firmi, ali i onih koje se bave uvozom, posebno za firme koje se bave uvozom sirovina, gdje potencijalno može biti ugrožen lanac snabdijevanja, a samim tim i proizvodni proces. Pokazalo se da lokalne ili nacionalne ekonomije moraju biti znatno održivije nego što sada jesu. Posebno to vidimo na primjeru naše zemlje. Nametnula se potreba da imamo zaokružen lanac, od obezbjeđenja sirovine do proizvodnje finalnog proizvoda u lokalnim okvirima. To je veliki izazov, posebno za male ekonomije. Zaokupljeni brigom o zdravlju, nedovoljno pažnje posvećujemo djelimičnom ili potpunom zatvaranju granica prema BiH. Naša ekonomija zbog toga može da trpi velike posljedice. Iako se u ovom momentu čini da smo bespomoćni, odgovor bi svakako mogao biti u što većoj koheziji ekonomske, političke i društvene scene, kako bi se našli modeli za revitalizaciju i nove pravce djelovanja. Orijentacija na maksimalno iskorištavanje domaćih potencijala je neophodna, kao i apel za kupovinu domaćih proizvoda.
NN: Kako se kriza odražava na poslovanje komunalnih preduzeća i da li je pandemija virusa korona uticala na vaše poslovanje?
MARIĆ: Nažalost, kriza nije zaobišla ni komunalna preduzeća. Generalno, svi osjećaju negativne posljedice, zavisno od djelatnosti koju obavljaju. Ono što je zajedničko za sva komunalna preduzeća i što su svi prvo osjetili, jeste udar na likvidnost kroz smanjenu naplatu potraživanja. Što se tiče poslovanja "Eko toplana", negativan uticaj pandemije se ogleda kroz smanjenje planiranih prihoda, ali i povećanje potrošnje energenta u odnosu na plan. Osim uticaja na smanjenje prihoda i povećanje rashoda, pandemija se negativno odrazila i na likvidnost. U prvom mjesecu pandemije, u martu ove godine, prilivi po osnovu naplate potraživanja su bili za 30 odsto manji u odnosu na plan. U cilju očuvanja likvidnosti i obezbjeđenja funkcionisanja u kriznom periodu, preduzeli smo niz mjera. Prvenstveno, dogovoren je grejs period za otplatu kredita u poslovnim bankama, a sa dobavljačima su kroz pregovore dogovoreni duži rokovi plaćanja, što je omogućilo da se obezbijedi stabilnost lanca snabdijevanja i sezona grijanja uspješno privede kraju. Orijentacija na lokalno tržište u pogledu nabavke energenta pokazala se opravdanom i u vrijeme krize izazvane pandemijom. Zahvaljujući tome, "Eko toplane" i sistem daljinskog grijanja u Banjaluci su u pogledu nabavke i obezbjeđenja energenta nezavisni od negativnih kretanja na međunarodnim tržištima, jer se biomasa obezbjeđuje na domaćem tržištu, a količine mazuta koje se uvoze su minimalne, odnosno za 99 odsto manje u odnosu na period kada je gradska toplana koristila mazut kao jedini energent.
NN: Da li ste zadovoljni proteklom sezonom grijanja u Banjaluci, te kakav je poslovni rezultat "Eko toplana" u prethodnoj godini?
MARIĆ: Na osnovu ostvarenih rezultata i pokazatelja, možemo reći da je protekla sezona bila uspješna. U toku sezone grijanja obezbijeđena je puna stabilnost proizvodnje svih proizvodnih postrojenja, a konzumu, odnosno krajnjim korisnicima, svakodnevno su isporučivane potrebne količine toplotne energije. Energent je nabavljen vlastitim sredstvima, na vrijeme i u dovoljnim količinama. Najveći izazov s kojim smo se suočili je stanje distributivne mreže, koja je stara i u koju u proteklih nekoliko decenija nije dovoljno investirano. Ipak, pokazalo se da predanim radom i brzim intervencijama i uz takvo stanje distributivne mreže možemo da obezbijedimo kvalitetnu uslugu za ogromnu većinu korisnika. Što se tiče prethodne poslovne godine, možemo reći da je bila uspješna. U prošloj godini smo poslovali pozitivno i povećali ostvarenu dobit u odnosu na 2018. godinu.
NN: Banjalučani su uglavnom zadovoljni kvalitetom grijanja ove sezone. Koliko je tome doprinijela izmjena u režimu grijanja, odnosno dvadesetčetvoročasovni režim grijanja?
MARIĆ: "Eko toplane" obezbjeđuju dvadesetčetvoročasovni režim grijanja od svog osnivanja, odnosno od početka 2018. godine, i to predstavlja dodatni komfor za korisnike. Svakako da je bitna i stabilnost u proizvodnji i isporuci toplotne energije, koja je obezbijeđena u protekle dvije godine, ali i potpuni fokus na zadovoljstvo krajnjih korisnika i kvalitet usluge. Sve ovo omogućilo je da danas možemo reći da je kvalitet grijanja na višem nivou u odnosu na ranije godine. Međutim, kao što sam i rekao, mreža je stara i još uvijek postoje korisnici nezadovoljni kvalitetom grijanja. Dok god oni ne budu zadovoljni, ne možemo biti ni mi i moramo raditi na tome da se svim korisnicima obezbijedi kvalitetna usluga.
NN: Koliko korisnika imaju "Eko toplane", te da li je bilo i onih koji su se isključivali s toplifikacione mreže?
MARIĆ: "Eko toplane" trenutno imaju oko 20.000 korisnika. Prema Odluci o proizvodnji, isporuci i korišćenju toplotne energije, koju je usvojila Skupština grada Banjaluka, zahtjevi za izdvajanje s toplifikacione mreže se podnose u periodu od 15. maja do 15. septembra. Svi korisnici koji u tom periodu podnesu zahtjev i ispune uslove propisane ovom odlukom, isključuju se s toplifikacione mreže. Ove godine, od 15. maja do sada imamo za oko 50 odsto manje podnesenih zahtjeva za isključenje u odnosu na isti period prošle godine. Dakle, broj zahtjeva za isključenje se smanjuje i korisnici postaju svjesni da je grijanje koje se obezbjeđuje preko gradskog sistema daljinskog grijanja, najbezbjednije i najbolje za zagrijavanje prostora u užem gradskom području. Bitno je napomenuti da paralelno sa isključenjima, tokom godine imamo i priključenja novih korisnika. Uglavnom se radi o korisnicima koji su kupili stambene ili poslovne prostore u novoizgrađenim objektima, ali imamo i određeni broj prostora koji su isključeni sa sistema u prethodnim godinama, ali su korisnici zbog poboljšanja kvaliteta grijanja podnijeli zahtjeve za ponovno priključenje.
NN: U toku su remont proizvodnih postrojenja i sanacija mreže. Koji su najveći prioriteti u tom segmentu?
MARIĆ: Zbog vanrednog stanja izazvanog virusom korona, ove godine smo, umjesto 1. maja, s remontom i sanacijom mreže krenuli 15. maja, jer smo u dogovoru s Gradskom upravom sistem držali u stanju pogonske spremnosti 15 dana duže nego što je obavezno. U svakom slučaju, remont i sanacija uveliko traju i očekujemo da ćemo spremno ući u narednu sezonu. Što se tiče sanacije mreže, najveći prioritet su "najkritičnije" tačke koje su uočene tokom sezone grijanja, prvenstveno na lokacijama magistralnog vrelovoda "Vrbas", na nekoliko lokacija u rejonu Starčevice, na Bulevaru cara Dušana, u ulicama Jovana Dučića, Arsenija Čarnojevića, Solunskoj i nizu drugih lokacija.
NN: Da li je krenula nabavka energenta za narednu sezona grijanja, mogu li potrošači biti sigurni u kvalitet grijanja i naredne sezone?
MARIĆ: Već krajem prošle sezone, odnosno u aprilu ove godine, krenuli smo s nabavkom energenta za narednu sezonu. Energent se nabavlja vlastitim sredstvima, prema planu nabavke, i do sada je obezbijeđeno oko 30 odsto potrebnog energenta. "Eko toplane" će za predstojeću sezonu, kao i u protekle dvije godine, energent nabaviti vlastitim sredstvima, na vrijeme i u dovoljnim količinama, i s te strane možemo biti sigurni u kvalitet grijanja i naredne sezone.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.