Ako do drugog vala epidemije virusa korona i dođe, mi imamo određene prednosti u odnosu na prvi val epidemije.
Naime, prvi val je iznenadio cijeli svijet, pa tako i nas, a ako se ponovno i dogodi imamo razvijene sustave nadzora i brzog odgovora, imamo i pojačane zdravstvene kapacitete, educiraniji smo i kao struka i kao populacija, rekla je Andrea Jurić, specijalista epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, u intervjuu za "Nezavisne novine".
"Ono što trenutno po meni predstavlja veći rizik je otvaranje granica, jer tada možemo u kratkom vremenu dobiti veći broj uvezenih slučajeva", istakla je Jurićeva.
NN: Većina restriktivnih mjera u BiH koje su uvedene u cilju sprečavanja širenja virusa korona su ukinute. Kakva je trenutno epidemiološka situacija u BiH i da li se smijemo opustiti?
JURIĆ: Većina mjera u Federaciji je u postupku relaksacije iz više razloga: prvi je da je epidemiološka situacija povoljna, a drugi je razlog taj što ovim popuštanjem želimo minimalizirati štetne utjecaje kovida na gospodarstvo. Imamo razloga za optimizam, međutim moramo biti na oprezu kroz naredni period dok se ne utvrdi da li će se ovaj virus javljati kao sezonska bolest, što je inače karakteristika većine respiratornih infekcija. Sljedeći razlog za pojačanu budnost je i najava mnogih znanstvenika o mogućem drugom valu epidemije s jedne strane, dok s druge strane imamo kontinuirani proces mutacije i slabljenja virusa, pa je time upitno da li virus još ima taj potencijal da izazove drugi val?
Razloga za pojačani oprez je mnogo. Naime, veoma malo znamo o samom virusu, kao i o tome koliki je postotak kolektivnog imuniteta. Većina oboljelih, oko 80 odsto, prođe bez simptoma bolesti, imuni sustav pamti kontakt s virusom i u idućem kontaktu bi mogao da još više ublaži pojavu bolesti ili je totalno spriječi. Život ne smije i ne može stati i moramo naći pravi balans između popuštanja i eventualnih restrikcija da bismo osigurali optimalnu kvalitetu života ljudima. Opasno je iz straha od nepoznatog uvoditi prevelike restrikcije i time nanijeti ogromnu štetu gospodarstvu, a jednako tako nekritično popuštanje mjera može se vratiti kao bumerang. Zbog svega navedenog potreban je kontinuirani multisektorski monitoring nad ovom pandemijom.
NN: Naučnici širom svijeta spekulišu da će toplije vrijeme biti pogubno za virus, odnosno da će on oslabiti. Da li je ovo tačno i možemo li očekivati jenjavanje virusa na ljeto?
JURIĆ: Postojale su spekulacije da će toplo vrijeme zaustaviti virus jer se to događa sa većinom drugih respiratornih virusa, međutim to evidentno nije slučaj, što možemo vidjeti iz trenutne epidemiološke situacije gdje imate vrlo visoke temperature i visoke brojeve zaraženih u pojedinim zemljama. Postoje i mnogi drugi faktori koji mogu utjecati na ponašanje virusa na određenom području, kao što su UV indeks ili vlažnost zraka, o kojima se trenutno jako malo zna. Ako promatramo ponašanje ljudi za toplijeg vremena jasno je da su ljudi tada skloniji socijalnom kontaktu i time jedno od osnovnih sredstava kontroliranja epidemije, fizička distanca, dolazi u pitanje.
NN: Nošenje maski se i dalje preporučuje i obavezno je kao jedno od najboljih načina zaštite pojedinca od ovog virusa. Mnogi građani se ipak pitaju da li će pod maskama morati provesti i ljeto?
JURIĆ: Nošenje maski kao i ostale zaštitne opreme regulirano je pravnim aktima svake države zasebno, tako da će o tom pitanju odlučivati krizni stožeri i eksperti svake države individualno u zavisnosti od procjene trenutne epidemiološke situacije.
NN: Mnogo se priča i o drugom talasu zaraze koji bi nas mogao zadesiti na jesen. Kakvo je Vaše mišljenje na ovu temu, da li možemo očekivati drugi talas virusa korona u BiH i da li će on biti blaži ili pogubniji od prvog talasa?
JURIĆ: Važno je naglasiti da ako do drugog vala i dođe, mi imamo određene komparativne prednosti u odnosu na prvi val epidemije. Naime, prvi val je iznenadio cijeli svijet, pa tako i nas, a ako se ponovno i dogodi imamo razvijene sustave nadzora i brzog odgovora, imamo i pojačane zdravstvene kapacitete, educiraniji smo i kao struka i kao populacija. Isto tako opća populacija je educiranija o protektivnim mjerama koje sami treba da poduzmu, a koje ih mogu zaštititi. Računamo i s određenim postotkom stečenog imuniteta, kao i sa slabljenjem indeksa kontagioznosti virusa, što je prirodan proces, jer virus boraveći u ljudskom organizmu sve više slabi. Ono što trenutno po meni predstavlja veći rizik je otvaranje granica, jer tada možemo u kratkom vremenu dobiti veći broj uvezenih slučajeva.
Po meni je najbitnije uspostaviti što hitnije i adekvatnije kapacitete za zdravstveni nadzor putnika u međunarodnom prometu jer sam uvjerenja da oni zasad predstavljaju veći rizik za populaciju u zemlji negoli mogući drugi val epidemije za kojeg nismo sigurni da li će se uopće dogoditi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.