Intervju

Pratite nas na Google news

Gijom Ruson za "Nezavisne": Savjet ministara treba hitno formirati

Gijom Ruson za "Nezavisne": Savjet ministara treba hitno formirati
Foto: N.N. | Gijom Ruson: Savjet ministara treba hitno formirati
Dejan Šajinović

Francuska će nastaviti da podržava približavanje BiH Evropskoj uniji, ali će i dalje zahtijevati da se neophodne reforme sprovedu prije priključenja, rekao je Gijom Ruson, ambasador Francuske u BiH, u intervjuu za "Nezavisne novine".

Pozvao je na hitno formiranje Savjeta ministara, kako bi se mišljenje Evropske komisije moglo što prije sprovesti u praksi. Upitan da prokomentariše medijske napise o tome da je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, zatražio od francuskih ambasadora veći angažman na zapadnom Balkanu, Ruson je to potvrdio.

"Ovaj poziv Emanuela Makrona je ohrabrenje za konkretnu primjenu Strategije Francuske za zapadni Balkan, koja je na njegov zahtjev usvojena u aprilu 2019. Takođe je i nastavak francuskog nastojanja da ojača svoj angažman za stabilizaciju zapadnog Balkana i da razvija bilateralne odnose sa zemljama regije, rekao je on.

NN: Vidjeli smo da je predsjednik Francuske na konferenciji s ambasadorima tražio veći angažman u regionu zapadnog Balkana. Vi ste direktan svjedok tih razgovora. Šta se može očekivati?

RUSON: U svom govoru na otvaranju Konferencije ambasadora i ambasadorica 2019. godine, predsjednik Makron se založio za ponovno angažovanje na zapadnom Balkanu. Ukazao je na to da je Francuska veoma očekivana u regiji, što je mogao i konstatovati prilikom svoje posjete Srbiji u julu ove godine, prvoj francuskoj predsjedničkoj posjeti od 2001. Ovaj poziv Emanuela Makrona je ohrabrenje za konkretnu primjenu Strategije Francuske za zapadni Balkan, koja je na njegov zahtjev usvojena u aprilu 2019. Takođe je i nastavak francuskog nastojanja da ojača svoj anganžman za stabilizaciju zapadnog Balkana i da razvija bilateralne odnose sa zemljama regije. Jačanje projekata saradnje posebno se ogleda u dolasku Francuske agencije za razvoj (ADF) na Balkan, koja će za to osigurati između 100 i 150 miliona evra godišnje.

NN: U prošlom intervjuu ste nam rekli da predsjednik Makron nastoji da se prije proširenja EU riješi pitanje vizije i načina odlučivanja unutar same EU. Kako se, po Vama, ove najave o francuskoj politici prema regionu uklapaju u ove ranije izjave o potrebi reformisanja Unije prije proširenja?

RUSON: Predsjednik Makron ima ambicioznu viziju budućnosti Evropske unije, koja je vezana za neophodne unutrašnje reforme u cilju jačanja njenog dobrog funkcionisanja i omogućavanja da, kada za to dođe vrijeme, spremno prihvati nove zemlje.

NN: Zanimljiva je i njegova opservacija, barem prema onome što smo mogli čitati u medijima, da Njemačka ima puno bolje definisanu politiku prema regionu. Mi smo ovdje u regionu uvijek Francusku i Njemačku doživljavali kao "motor Evrope" ne samo u pogledu funkcionisanja Unije, nego i u pogledu evropskih integracija. Hoće li se u tom smislu nešto promijeniti, imajući u vidu da sve govori o tome da Njemačka i Francuska imaju različite poglede o brzini pristupanja regiona EU?

RUSON: Mediji često imaju tendenciju da dodatno tumače i najmanje nijanse. A ono što je istina, to je da Francuska i Njemačka dijele zajedničku viziju izazova u regiji. Predsjednik Makron i kancelarka Merkel su zajedno odlučili organizovati Berlinski samit 29. aprila 2019, kako bi pokazali zajednički angažman naše dvije zemlje u pružanju podrške stabilizaciji zemalja zapadnog Balkana.

NN: Kako će se Francuska izjasniti o kandidatskom statusu BiH kada se o tome bude razgovaralo u Briselu? Šta Francuska želi da vidi u BiH prije tog poteza?

RUSON: BiH i Balkan, koji su geografski smješteni u srce Evrope, imaju sudbinu koja je nepovratno povezana sa sudbinom Evrope. Francuska će nastaviti da podržava približavanje BiH i njenih susjeda Evropskoj uniji, ali će i dalje zahtijevati da se neophodne reforme sprovedu prije priključenja i veliku pažnju će pridavati vladavini prava u BiH, bitnom uslovu za kandidaturu BiH. Formiranje vlasti u najkraćem roku je važno zbog toga što države članice Evropske unije moraju ispitati mišljenje Evropske komisije o kandidaturi BiH za Evropsku uniju.

NN: Spominjete Savjet ministara... Kako gledate na zastoj u formiranju vlasti? Treba li pitanje Godišnjeg nacionalnog plana za NATO biti riješeno prije ili poslije?

RUSON: Skoro 11 mjeseci nakon izbora - u oktobru prošle godine, hitno bi trebalo formirati Savjet ministara kako bi se omogućilo BiH da sprovede preporuke iz mišljenja Evropske komisije, što znači da nova vlast mora biti u stanju da donosi političke odluke. Pitanje ANP-a, a to je tehnički dokument i ne podrazumijeva pristupanje NATO-u, nažalost suviše je politizovano. Duh kompromisa bi bio poželjan kako bi se pronašlo rješenje prihvatljivo za sve strane. 

NN: Kako vidite imenovanje Metjua Palmera za specijalnog predstavnika SAD za Balkan? Treba li i EU imenovati specijalnog predstavnika?

RUSON: Imenovanje specijalnog predstavnika za Balkan pokazuje interes SAD za ovu zonu i drago mi je zbog toga. EU već godinama ima svog specijalnog predstavnika, koji je u isto vrijeme šef Delegacije EU u Sarajevu. Ovo je poseban status jer šefovi delegacija samo u posebnim slučajevima imaju status specijalnog predstavnika EU.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije