Potpisivanje sporazuma o miru je jedan od trenutaka na koji je grad Dejton jako ponosan, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Nan Vali, gradonačelnica Dejtona, povodom konferencije o 25 godina Dejtona koju organizuju sljedeće sedmice.
"Dejtonski mirovni sporazum, koliko god on bio nesavršen, je dio nas i naše istorije", kaže Valijeva.
NN: Prethodni intervju smo radili nakon tragične pucnjave u Dejtonu u kojoj je stradalo mnogo nedužnih ljudi. Kako se vaša zajednica oporavlja danas?
VALI: Ove godine kovid je značajno sve učinio mnogo težim. Još ima mnogo bolnih uspomena, i dalje se trudimo da prevladamo te emocije. Nažalost, i dalje nema konstruktivnih prijedloga kako da poboljšamo zakone koji se tiču oružja u Americi. To nam takođe teško pada.
NN: Ta tragedija je izazvala veliku pažnju u javnosti, a dolazio vam je u posjetu i predsjednik Tramp. Ni to nije pomoglo da se stvari poprave?
VALI: Ne, ništa se nije desilo. Jako smo razočarani zbog toga.
NN: Ipak je to bila velika tragedija... Kako je moguće da pritisak javnosti ne doprinese da se poveća bezbjednost običnih ljudi?
VALI: Skoro bi se moglo reći da sad imamo tiraniju manjine jer mala grupa ljudi može da spriječi odluku koju bi inače podržalo više od 90 odsto Amerikanaca. To se ponekad dešava u demokratiji. Mislim da i vi imate slična iskustva da se neke odluke mogu blokirati.
NN: Kod nas se tako nešto često dešava...
VALI: Tako je. To je jedan od izazova u demokratijama. Važno je da se Amerikanci uključe, dignu glas i traže promjene. Donekle su se stvari popravile nakon predsjedničkih izbora, ali još je teško donijeti potrebne zakone. Imamo izbore za Senat u Džordžiji u januaru. Ishod te trke će odlučiti hoćemo li moći promijeniti zakone koji se odnose na oružje. Demokratija traži trud!
NN: Grad Dejton sljedeće sedmice organizuje veliku konferenciju o Dejtonu povodom 25 godine od potpisivanja sporazuma. Kakvu poruku želite poslati?
VALI: Možda je upravo prava poruka to kako funkcioniše demokratija. Znate kako kažu, demokratija je najgori sistem vlasti, osim svih ostalih. To je dobra poruka koja često pokazuje svoju istinitost. Ja i dalje vjerujem u demokratiju, u sistem u kojem ljudi sami odlučuju i upravljaju, čak i u situacijama kada demokratija nije u potpunosti ostvarena ili realizovana, bilo zato jer postoje prepreke ili joj ljudi ne pridaju dovoljno pažnje. Jer u demokratijama uvijek imate posrednike koji često mogu da pogaze obećanje ili da vas ne predstavljaju adekvatno. To je izazov koji mi imamo, a ni vama ti izazovi nisu strani!
NN: U Dejtonu imate građane porijeklom iz BiH, bivše Jugoslavije, ali i cijelog svijeta. Kako Vi kao gradonačelnica uspijevate komunicirati sa svima njima?
VALI: Tako što ih posjećujemo i podsjećamo da su i oni dio naše zajednice. Uključujemo ih u donošenje odluka, predlažemo u komisije koje se bave određenim projektima, uzimamo u obzir njihove primjedbe i prijedloge... Primjera radi, trenutno sprovodimo reformu policijskih snaga u Dejtonu, a ugrađujemo prijedloge koje nam šalju te zajednice. Tako jača njihovo povjerenje u gradsko rukovodstvo, a time jača i demokratija.
NN: Vratimo se na konferenciju koju organizujete... Možete li nam reći šta bi mogli biti neki od zaključaka s obzirom na to da ćete imati visoke goste iz američkog političkog života?
VALI: Konferencija će potvrditi posebne veze koje postoje među nama. Komesar Mat Džozef je uložio mnogo truda da okupi sve te ljude na ovoj konferenciji povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ali i u osposobljavanje Muzeja mira u Dejtonu. Očekujem da ćemo još ponešto naučiti iz istorije. Ja se i dalje živo sjećam kad je sporazum potpisan, a na konferenciji će biti dio gostiju koji tada još nisu bili ni rođeni. Važno je da iz onoga što se dešavalo izvučemo prave poruke, i zato je ova konferencija važna. Potpisivanje sporazuma o miru je jedan od trenutaka na koji smo u Dejtonu jako ponosni. Dejtonski mirovni sporazum, koliko god on bio nesavršen, je dio nas i naše istorije. Jedna od frustracija koju dijelimo s vama je da on još nije doveo do svega onog što su vaši ljudi očekivali u BiH. Mi to razumijemo i kao zajednica želimo da postignete uspjeh.
NN: Svaki put kad radimo intervju prisjetimo se da je komesar Džozef prije pet godina bio gost "Nezavisnih" na našoj konferenciji u Banjaluci, a ja sam bio vaš gost. Kako vidite te veze između Dejtona s jedne i Banjaluke, Sarajeva i Mostara s druge strane?
VALI: Svakako! U Sarajevu sam bila dva puta, išla sam u posjetu Banjaluci i Mostaru. Banjaluka mi se jako svidjela. Jedno od najboljih putovanja koje sam imala bilo je to kada smo tamo išli, mislim da je to bilo prije pet godina. Komesar Džozef takođe ima jako dobre veze u vašoj zemlji i to nam je jako važno. Jako nam je važna veza i s Ambasadom SAD. To su jako duboke i neraskidive veze. Amerikanci nisu pretjerano otvoreni prema svijetu, tako da je i ova konferencija prilika da Dejtonci vide da se u svijetu dešavaju mnoge zanimljive stvari.
NN: Kako je Dejtonski sporazum pomogao Dejtonu da se profiliše u Americi, jer mnogo veoma visokih bivših i aktivnih zvaničnika posjećuje grad zbog veze s BiH?
VALI: Apsolutno! Dejtonski mirovni sporazum je međunarodni sporazum. To je jedna od stvari koje ljudi znaju o Dejtonu. Jedna od omiljenih stvari koje ja zastupam jeste da uvedemo više o istoriji Dejtonskog sporazuma američkoj djeci u obrazovanje. To je dio naše istorije, i mi i te kako želimo da je promovišemo.
NN: Možda je Dejton malo poznatiji u svijetu kao mjesto gdje su braća Rajt napravila prvi avion i poletjela prvi put u istoriji?
VALI: U svakom slučaju! Činjenica da je čovječanstvo u Dejtonu naučilo kako da leti nije mala stvar.
NN: Imate li neku poruku svim narodima i zajednicama u BiH?
VALI: Poručila bih im da budu svjesni da je demokratija teška. I mi u Americi učimo, evo već 244. godinu, kako da razvijamo taj eksperiment. Nadam se da ćemo taj eksperiment sprovoditi zajedno i da ćete naći način kako da je razvijate da sve zajednice u BiH budu zadovoljne i srećne i da budu istinski demokratski zastupane. To je moja želja za BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.