Intervju

Johanes Han za Nezavisne: Bez zapadnog Balkana, EU nikada neće biti potpuna

Johanes Han za Nezavisne: Bez zapadnog Balkana, EU nikada neće biti potpuna
Johanes Han za Nezavisne: Bez zapadnog Balkana, EU nikada neće biti potpuna

BANJALUKA - Narodi i zemlje zapadnog Balkana dijele istu kulturu, identitet i istoriju sa zemljama i narodima u EU, rekao je Johanes Han, evropski komesar za proširenje, povodom predaje upitnika u pisanom intervjuu za "Nezavisne".

"Privrede EU i zemalja zapadnog Balkana su međusobno povezane. Dijelimo iste ciljeve ekonomskog prosperiteta i to je razlog zašto je EU takođe proširila svoj interes na omogućavanje zemljama zapadnog Balkana da budu ekonomski spremne za ulazak u EU", rekao je on.

Dodao je i da su tu zajednički izazovi poput terorizma, borbe protiv organizovanog kriminala, migracije i druge teme.

NN: S novim pristupom EU u 2014. godini, ideja je bila da je najbolja motivacija da se pokrenu bh. političari da se vežu reforme s finansijskim potrebama. Budući da je druga tranša MMF-a ugrožena zbog nemogućnosti vlasti da se dogovore o akcizama, čini li se da taktika ne uspijeva? Jeste li zabrinuti da bi političari ponovo mogli blokirati?

Han: Obnovljeni pristup EU podrazumijevao je prevazilaženje zastoja koji su dugo blokirali evropski put BiH te stavljanje socioekonomskih reformi u prvi plan. Sve se to desilo u svjetlu masovnih protesta građana koji su samo naglasili krhkost socioekonomske situacije. I dalje smatramo da unapređenje ekonomije i životnog standarda građana treba da bude prioritet bh. političkih lidera. I ne, ovaj pristup nije podbacio. Svi smo vidjeli u proteklih godinu dana da je BiH napravila postojane iskorake na svom evropskom putu. Postignut je i te kako značajan napredak. Došli smo do vrhunca tog procesa sada, kada je upitnik Evropske komisije u rukama vlasti BiH. Otvaramo jedan veoma važan proces, proces koji mora da teče paralelno sa prijeko potrebnim socioekonomskim oporavkom.

NN: Pitanje oko kojeg se okrećemo cijelo vrijeme je kako na najbolji način zadovoljiti tri konstitutivna naroda u BiH - koliko autonomije za Srbe, kako riješiti zabrinutost Hrvata vezanu za njihov položaj i održati funkcionalnost države u cjelini. Čini se da sama Agenda ne može odgovoriti na ta pitanja. Koje je Vaše mišljenje?

Han: Reformska agenda je osmišljena kako bi pokrenula proces modernizacije domaće privrede. Njena svrha je da stvori nova i bolja radna mjesta, dobrobiti i prilike za građane. Previše je socioekonomskih problema, uključujući izrazito visoku stopu nezaposlenosti mladih, koji zahtijevaju kontinuirani rad i političko opredjeljenje. Što se tiče ustavnog uređenja BiH, EU priznaje postojeće uređenje i ono će se analizirati u kontekstu odredaba pravne stečevine EU tokom pripreme mišljenja o zahtjevu za članstvo. Trenutno postoje mogućnosti izmjene Ustava i te su procedure jasno utvrđene. Međutim, ovo pitanje je u rukama BiH.

NN: Da li je koncept "tri konstitutivna naroda" u skladu s EU normama?

Han: Zaštiti ljudskih prava i prava manjina pridajemo veliki značaj, kao jednom od temelja politike proširenja EU. Pozivamo vlasti da iznađu rješenja koja će omogućiti svim građanima u BiH, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, da u potpunosti uživaju svoja prava, uključujući pasivno biračko pravo. Evropska komisija će posebnu pažnju posvetiti stanju sprovođenja presude "Sejdić i Finci protiv BiH" u procesu izrade mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo.

NN: Šta Vas najviše zabrinjava u BiH? Da li je to neefikasnost institucija, visoka stopa korupcije, etničke tenzije? I jesu li ta pitanja rješiva u kratkom vremenu, potrebnom za naše evropske integracije?

Han: U našem izvještaju nedavno smo istakli određen broj neriješenih pitanja. Prioriteti i dalje ostaju jačanje vladavine prava i javne uprave, kao i unapređenje dalje saradnje svih nivoa. U izvještaju se takođe daju konkretne preporuke kojim bi trebalo da se vode reforme potrebne u BiH - iste te reforme će približiti BiH EU. Ali, dopustite mi da ostanem optimista, jer je ova zemlja ostvarila dobar napredak u proteklih godinu i po dana. Naša interakcija bila je dosta dinamična: počevši od usvajanja Reformske agende, stupanja na snagu SSP-a, potom podnošenja aplikacije za članstvo, završetka pregovora o adaptaciji SSP-a, i konačno, procesa izrade mišljenja, uključujući i upitnik. To je mnogo više nego u ranijim godinama. U cijelosti smo opredijeljeni nastavku podrške procesa evropskih integracija u BiH, provođenju Reformske agende i oporavku privrede. To je ono što građanima treba i što očekuju da vide. Pregovori o proširenju nisu tek puka procedura. Ovdje je prvenstveno riječ o samom procesu kroz koji zemlja prilagođava svoje zakonodavstvo i što je još i važnije, samo društvo i način na koji se stvari rade. A u tom procesu je sve međusobno povezano. Treba nam vladavina prava i efikasna javna uprava za stvaranje odgovarajućeg poslovnog okruženja za privlačenje direktnih stranih investicija, podsticaji za preduzetništvo, zaustavljanje "odliva mozgova" i njegovo preokretanje u povratak kvalifikovanih, ali i stvaranje novih radnih mjesta. Kroz ovaj proces postajete spremni za ulazak u EU, ali prije svega nudite bolji kvalitet života svojim građanima, posebno mladima.

NN: Nije tajna da mnoge zemlje EU imaju određene rezerve kada je riječ o članstvu naših balkanskih zemalja. Kako biste Vi uvjerili građane EU da će proširenje na zapadni Balkan biti dobro za Evropu?

Han: Bez zapadnog Balkana, EU, kao unija za mir, sigurnost i prosperitet, unija vrijednosti kao što su demokratija, jednakost i ljudska prava širom kontinenta, nikada neće biti potpuna. Narodi i zemlje zapadnog Balkana dijele istu kulturu, identitet i istoriju i pripadaju s nama EU. Osim toga, privrede EU i zemalja Zapadnog Balkana su međusobno povezane, imajući u vidu da je EU glavni trgovinski partner zemljama u regiji. Dijelimo iste ciljeve ekonomskog prosperiteta i to je razlog zašto je EU takođe proširila svoj interes na omogućavanje zemljama zapadnog Balkana da budu ekonomski spremne za ulazak u EU i uživanje obostranih pogodnosti članstva u EU. Konačno, tu su i zajednički izazovi koji zahtijevaju zajedničko djelovanje i politike. Terorizam, borba protiv organizovanog kriminala, migracije, čistiji okoliš i bolja transportna infrastruktura bolje se rješavaju zajedno nego odvojeno, a ja se unaprijed radujem daljoj saradnji sa svim zemljama Balkana, uključujući BiH, po ovim pitanjima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije