BANJALUKA - Građani moraju da donesu odluku da će podržati političke lidere koji probleme rješavaju, a ne one koji koriste lošu retoriku, rekla je Morin Elizabet Kormak, ambasadorka SAD u BiH, u intervjuu za "Nezavisne".
Govoreći o sankcijama protiv Milorada Dodika, predsjednika RS, rekla je da su sankcije uvedene zbog opstrukcije sprovođenja Dejtonskog sporazuma.
"Ukoliko on u jednom trenutku djelima, a ne riječima odluči da radi drugačije, da poštuje vladavinu zakona i odluke Ustavnog suda, i poštuje ono što Dejton znači, onda u jednom trenutku možemo razmotriti tu drugačiju situaciju", rekla je Kormakova.
NN: Toliko je dnevnih tema, a malo vremena za sve njih, pa bih Vas uopšteno pitao kako komentarišete aktuelna dnevna dešavanja?
KORMAK: Čini se da je izborna kampanja prerano počela. Ja bih zaista pozvala političare da se fokusiraju na stvarna pitanja i da kampanju ostave za narednu godinu, kad i treba da se desi. Imamo teme iz reformske agende koje nisu završene, a lideri ih koriste za vlastitu političku korist. Recimo, Ugovor o Transportnoj zajednici, gdje se radi o 241 milionu evra. Politika sprečava potpisivanje toga, pa Zakon o akcizama. To jeste težak zakon, ali on otvara brojne mogućnosti za ovu zemlju. Vidjela sam jednu anketu da se 80 odsto ekonomskog rasta u Srbiji ostvaruje na 20 km od autoputa. O tom potencijalu treba razgovarati. To nisu jednostavne stvari, ali su veoma važne.
NN: Rusija isplaćuje klirinški dug BiH. Tim povodom, moje pitanje je: Šta građani BiH mogu očekivati od problema na relaciji Rusija - SAD? Kako se to može odraziti na nas? Treba li da se brinemo?
KORMAK: SAD imaju vrlo kompleksne odnose sa Rusijom i zajedno radimo širom svijeta na veoma važnim pitanjima. Ovdje u BiH radimo u Savjetu za implementaciju mira. Ne slažemo se u svim stvarima danas i imamo značajne izazove. Ali mislim da sami građani treba da donose odluke kakve odnose žele graditi sa međunarodnim partnerima.
NN: Šta tačno SAD očekuju od predsjednika Dodika da uradi da bi bile skinute sankcije koje su uvedene protiv njega?
KORMAK: Prije svega, to ne funkcioniše baš tako. Politika sankcija SAD provodi se u skladu sa zakonom. Proces da se uvedu sankcije je dug, a dug je proces isto tako da neko bude skinut sa te liste. Jasno smo kazali da su sankcije protiv gospodina Dodika zbog kršenja vladavine zakona, odluka Ustavnog suda, i zato što predstavlja značajan rizik za opstrukciju sprovođenja Dejtonskog sporazuma. Ukoliko on u jednom trenutku djelima, a ne riječima odluči da radi drugačije, da poštuje vladavinu zakona i odluke Ustavnog suda, i poštuje ono što Dejton znači, onda u jednom trenutku možemo razmotriti tu drugačiju situaciju.
NN: Generalno govoreći, kako se te sankcije uopšte uvode, ko odlučuje o tome i kako to funkcioniše?
KORMAK: U američkoj vladi politiku sankcija vodi Ministarstvo trezora, Kancelarija za kontrolu imovine stranaca. Proces donošenja odluka u vezi sa sankcijama bilo gdje u svijetu je veoma kompleksan međuresorni proces. Očigledno, zavisi od teme i koje su agencije uključene. Stejt department je ključan u to, ali konačna odluka je zajednička odluka više agencija američke vlade.
NN: Ja sam stekao utisak da su sankcije donesene u vezi sa referendumom, ali kako shvatam, proces uvođenja sankcija traje mnogo duže da bi bio direktno vezan za taj referendum, ili griješim?
KORMAK: Američka vlada je dugo jasno govorila da će biti posljedica za raznorazne postupke. Direktno kršenje odluke Ustavnog suda je samo dalo dodatnu energiju tom procesu i u tom trenutku stvorilo put za donošenje odluka u Vašingtonu te omogućilo da proces dođe do kraja. Kada smo govorili da se posljedice razmatraju, to nisu bile samo riječi. Ali razgovori su vođeni u Vašingtonu o stvarima koje su bile prijetnje protiv Dejtona.
NN: Jesu li vaši evropski saveznici bili uključeni u proces?
KORMAK: Ne govorimo u javnosti o detaljima naših diplomatskih razgovora, ali imamo vrlo blisku saradnju sa ključnim evropskim partnerima. Kroz razne kanale i formate razgovaramo o ključnim pitanjima.
NN: S obzirom na to da je Sud oborio optužnicu za referendum, ne daje li to za pravo mnogim političarima iz RS koji tvrde da su bili u pravu da se ništa protivzakonito nije desilo?
KORMAK: Stav američke vlade je jasan da se odluke Ustavnog suda (US) moraju poštovati. Važno je podsjetiti se da je US već rekao da je referendum nelegalan. Ovdje se samo radi o tome da li određena imena koja su proslijeđena mogu biti odgovorna. Na osnovu dokaza odlučeno je da to nije slučaj.
NN: Ali ne mislite li da će biti teško objasniti običnim ljudima da je ovdje bilo krivice kada niko nije odgovarao?
KORMAK: Kada US kaže da je nešto nelegalno, to treba poštovati.
NN: Moram da priznam da me odluka o 1. martu malo povrijedila, jer sam očekivao da će US imati isti aršin kad su u pitanju 9. januar i 1. mart. Kako sad objasniti običnim ljudima da je Ustavni sud zaista nepristrasan?
KORMAK: S obzirom na to da sada razgovaramo zvanično, mogu samo reći da su odluke US konačne ili obavezujuće. Znam da je pitanje praznika vrlo emotivno za sve ljude u cijeloj BiH. Zato mi je žao što politički lideri nisu sjeli i postigli dogovor o zakonu o praznicima.
NN: Vjerujem da Vam mnogo ljudi govori da političari ne žele da riješe ova pitanja, jer tako lakše dižu tenzije i skreću pažnju, zar ne?
KORMAK: Da, to se zaista tako čini. Previše vremena su političari fokusirani na nacionalizam, podjele i probleme. Zbog toga što BiH ima tako dobar geografski položaj i talentovane ljude, rješenja za otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast, zdravstvo i obrazovanje nisu tako teška. Promjene se ne mogu desiti za dan ili sedmicu, ali za nekoliko godina životi ljudi se mogu značajno poboljšati. Građani moraju da donesu odluku da će podržati političke lidere koji probleme rješavaju i da će ostaviti po strani sve te političke napade i svu tu lošu retoriku koja se koristi samo radi politizacije.
NN: Kako komentarišete hrvatski prijedlog izbornog zakona?
KORMAK: SAD dugo smatraju da je važno ostvariti napredak u toj oblasti. Ključno je da političari rade jedni sa drugima da nađu rješenje. Da li se radi o implementaciji sudske odluke ili o unapređenju izbornog procesa, koje već dugo međunarodni stručnjaci preporučuju. Šta god rješenja bila, ona moraju BiH voditi naprijed na evropskom putu. To je put koji su građani izabrali, a političari se obavezali na njega.
NN: Da li ovaj konkretni hrvatski prijedlog vodi ka tome?
KORMAK: Nisam tehnički stručna za tu oblast, ali je jasno da u svako rješenje morate uvesti partnere, jer morate imati dovoljno glasova da nešto usvojite. Taj proces se mora desiti, a rješenje mora pomoći ovoj zemlji.
NN: U Banjaluci ste opet, kako Vam se sviđa grad?
KORMAK: Prije svega, hvala na savršenom vremenu. Banjaluka je prekrasan grad i tu uvijek uživam. Jutros sam posjetila Univerzitetski klinički centar i jako sam impresionirana kvalitetom programa koje tamo nude. Neki se odvijaju u saradnji sa SAD. Posjetila sam Zavod za radiologiju, koji sarađuje sa Metodističkom bolnicom u Hjustonu. Posjetila sam i Kliniku intenzivne njege, i oni imaju veoma dobre veze sa Klinikom Mejo. To je impresivna institucija za koju se nadam da će dalje nastaviti da raste.
Dolazim u Donju Gradinu i naredne godine
NN: Hoćete li naredne godine doći u Donju Gradinu, uprkos onom što se desilo ove godine?
KORMAK: Naravno. U Donju Gradinu idem da odam počast žrtvama i svakako namjeravam tamo biti i naredne godine. Veoma je važno da pokažemo poštovanje prema žrtvama jednog užasnog masakra koji se tamo desio tokom Drugog svjetskog rata.
NN: Vi idete u Srebrenicu i to svakako treba da čine i srpski političari, ne samo Vi, ali postoji osjećaj da nema dovoljno poštovanja za srpske žrtve, da se ne ide dovoljno često na njihova stratišta. Kakav je Vaš komentar?
KORMAK: Stalno smo prisutni u Donjoj Gradini, a moje osoblje je išlo odavati počast srpskim žrtvama širom zemlje. Mi idemo na mjesta gdje se odaje počast civilnim žrtvama, a kada se radi o mjestima gdje nisu samo civilne žrtve u pitanju, onda ne idemo na te komemoracije. Vrlo pažljivo idemo tamo gdje odajemo počast civilnim žrtvama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.