Intervju

Parodi: MMF ne želi kazniti poljoprivrednike

Parodi: MMF ne želi kazniti poljoprivrednike
Parodi: MMF ne želi kazniti poljoprivrednike

Podrška poljoprivrednicima kroz uvođenje plavog dizela ne bi bio dobar potez, rekao je Francisko Parodi, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH.

On ističe da MMF smatra da bi to oslabilo javne prihode, povećalo korupciju, a možda bilo osporeno od strane Ustavnog suda BiH, jer ta nadležnost pripada entitetima, a ne državi.

"To da je MMF protiv da se pomogne poljoprivrednicima jednostavno nije tačno. I nije tačno da MMF želi da kazni poljoprivrednike", rekao je Parodi.

NN: Šta, zapravo, produženi aranžman MMF-a konkretno znači?

PARODI: Produženi aranžman je trogodišnji program ekonomskih reformi za BiH odobren od strane Borda direktora MMF-a u septembru 2016, finansijske podrške u visini od 550 miliona evra. Odobravanje kredita uslovljeno je konkretnim napretkom. Prvi cilj aranžmana je sprovođenje strukturalnih reformi radi povećanja zaposlenosti i jačanja privatnog sektora. Drugi cilj je omogućiti održivost fiskalnih politika, odnosno staviti deficit pod kontrolu. To znači da bi u periodu od tri godine trebalo smanjiti opterećenje javnog duga, a javni sektor učiniti efikasnijim. Treći cilj je održanje finansijske stabilnosti, a banke učiniti sigurnim i jakim kako bi mogle olakšati pristup kapitalu za privatni sektor i osnažiti ekonomiju.

NN: Mnogi tvrde da su za odbacivanje zakona o akcizama jer će bez plavog dizela štetu trpjeti poljoprivrednici. Hoće li?

PARODI: Hajde da priču o plavom dizelu posmatramo racionalno i pošteno kroz lako provjerljive činjenica. Jedan od ciljeva vlasti u BiH je jačanje investicija u ekonomiju kroz infrastrukturalne projekte i izgradnju autoputeva i cesta. Jedini realan način da se to desi jeste podrška Evropske banke za obnovu i razvoj i drugih finansijskih institucija kroz uvođenje akcize na gorivo. Infrastrukturni projekti će kratkoročno dovesti do jačanja ekonomije i povećanja zaposlenosti, a dugoročno do stvaranja oslonca za održivi rast. Sa druge strane, postoji zabrinutost da bi povećanje cijena goriva opteretilo poljoprivrednike, i da bi zato trebalo uvesti plavi dizel, odnosno omogućiti poljoprivrednicima da gorivo dobijaju jeftinije od ostalih građana. To da je MMF protiv da se pomogne poljoprivrednicima jednostavno nije tačno. I nije tačno da MMF želi da kazni poljoprivrednike. Mi samo mislimo da ne bi bilo mudro to uraditi kroz plavi dizel, a evo zašto: Prvo, dovelo bi do smanjenja prihoda za budžete. Drugo, plavi dizel je veoma teško implementirati zato što se pokazalo da to otvara veliki prostor za zloupotrebe. Na primjer, u svim zemljama u regiji koje su ga uvele je došlo do povećanja broja farmera. Odjednom su svi poljoprivrednici. U tim zemljama zabilježen je veliki porast korupcije. Treće, u BiH imate i ustavne razloge protiv zato što to ne spada u nadležnost države, nego entiteta. Tako da bi takav aranžman mogao biti osporavan na Ustavnom sudu. Želim jasno reći da mi jesmo da se poljoprivrednicima pomogne, ali to se najbolje može uraditi kroz direktnu budžetsku podršku, tako da u entitetskim budžetima odredite iznose za tu namjenu. U 2016. ukupna budžetska pomoć za poljoprivredu u BiH iznosila je više od 160 miliona maraka. Ako vlasti žele te iznose da kroz održivo finansiranje povećaju, nemamo ništa protiv.

NN: Koji je najraniji datum da MMF odobri isplatu naredne tranše?

PARODI: Nema sumnje da smo sada suočeni s ozbiljnim kašnjenjem, ali kolikim kašnjenjem, ja to sada ne mogu reći. Mogu reći da smo imali konstruktivne razgovore s vašim vlastima u Vašingtonu. Rekli smo im da smo spremni sazvati sastanak Odbora čim ispune prethodno dogovorene obaveze.

NN: Šta se konkretno očekuje da ispunimo da bi bila odobrena tranša?

PARODI: Prije sastanka Odbora treba ispuniti obaveze koje smo dogovorili. Na državnom nivou treba usvojiti zakon o akcizama i zakon o osiguranju depozita, a na nivou FBiH amandman na Zakon o bankama, i ostvariti mjerljiv i nepovratan napredak na obavljanju dubinske analize za "BH Telecom" i "HT Eronet". Čim to bude obavljeno, možemo krenuti sa zakazivanjem sastanka Odbora direktora.

NN: Šta kaže MMF, kakvo je stanje javnih finansija u BiH?

PARODI: Budžeti za 2017. su održivi, a javne finansije bi - uz uslov da dođe do finansiranja MMF-a - bile stabilne. Podaci iz prvog kvartala nam pokazuju da su finansije manje-više u skladu s našim očekivanjima, a vlasti su uspjele isfinansirati obaveze putem privatnih kreditora. Tako da su javne finansije u relativno dobrom stanju. Međutim, treba imati u vidu da su javne finansije i inače u svim zemljama bolje u prvoj polovini godine jer većina obaveza obično dolazi u drugoj polovini. Tako da ćemo konačnu ocjenu moći dati tek kad vidimo kako će finansiranje ići do kraja godine.

NN: Imam osjećaj da je ekonomska situacija sve teža...

PARODI: Makroekonomski i fiskalno gledano, situacija nije tako loša, a i bankarski sektor stoji relativno dobro. Međutim, ekonomski rast je u 2016. godini bio prilično razočaravajući zato što rast od dva posto nije ni izbliza dovoljan. Srednjoročno gledano, treba nam rast od barem tri do četiri odsto da bi građani značajnije osjetili poboljšanje. Da bi do toga došlo, BiH treba investicije, a do njih sada neće doći jer se kasni s uvođenjem akciza. BiH treba reforme koje će biti trajno implementirane i bez prekida i kašnjenja. Vlasti u BiH su napravile značajan napredak u sprovođenju reformi koje smo dogovorili, i to želim jasno reći. Ali da bi građani živjeli bolje, reforme moraju biti održive i moraju se dosljedno sprovoditi. Procjene govore da svake godine 30 do 40 hiljada ljudi napusti zemlju. Za zemlju veličine BiH, to su ogromni brojevi. Za nas ekonomiste ovoliki broj najobrazovanijih i najproduktivnijih ljudi koji napuštaju zemlju je alarmantan. Za MMF je to jasan signal da reforme moraju biti nastavljene bez odlaganja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije