BiH ima potencijal da postane punopravna članica ujedinjene Evrope, a reforme koje su potrebne ne traži samo Brisel, nego sve zemlje članice EU, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Petr Pavel, predsjednik Češke Republike. On je dodao da je njegova zemlja spremna da razgovara sa svim stranama u BiH.
"Uvjereni smo da se s unutrašnjim strukturama BiH može pronaći neka zajednička osnova. Trudimo se da razumijemo logiku i zahtjeve svih strana. Nedostatak unutrašnje komunikacije na kraju može ugroziti dalji prosperitet BiH, kako unutar zemlje, tako i na međunarodnom planu", rekao je Pavel.
NN: Smatram da su mnoge stvari koje se dešavaju u Bosni više pod uticajem događaja izvan nje, poput rata u Ukrajini ili odnosa između SAD i EU, kao i odluka unutar same EU, nego unutrašnjih faktora. Slažete li se?
PAVEL: Kao i druge zemlje, Bosna i Hercegovina je u interakciji sa širom svjetskom zajednicom i podložna je globalnim uticajima. Ti događaji neminovno utiču na BiH, a njen specifičan administrativni i pravni okvir ponekad može dodatno pojačati te efekte. Međutim, ovaj poredak nije nepromjenjiv niti neizbježan. U konačnici, građani Bosne i Hercegovine imaju moć da oblikuju odnose svoje zemlje sa spoljnim akterima i odrede ulogu koju će ti akteri igrati.
NN: Mnogi, uključujući i mene, vjeruju da bi ubrzanje evropskih integracija BiH moglo riješiti mnoge unutrašnje probleme s kojima se suočavamo. Slažete li se s tim i kako Vaša zemlja može pomoći našoj u ostvarenju ovog cilja?
PAVEL: Slažem se. Ipak, to je dvosmjeran proces. Kao što znate, Evropski savjet je u martu prošle godine pokrenuo pristupne pregovore s BiH, ali pregovarački proces će zapravo započeti tek kada BiH ispuni potrebne obaveze. To se posebno odnosi na pravosuđe, funkcionisanje institucija, slobodu govora i postratno pomirenje. Znamo da se napredak postiže u nekim oblastima, dok druge stagniraju. Na primjer, BiH još ne može da koristi približno milijardu evra koje je EU namijenila za podršku reformama i ekonomskom rastu. Što se tiče uloge Češke, možda znate da smo se tokom našeg predsjedavanja EU 2022. godine zalagali za to da BiH dobije status kandidata. Naša podrška se nastavlja kroz dijeljenje najbolje prakse i pomoć u jačanju kapaciteta. Međutim, uspješan završetak procesa pristupanja i ulazak u EU na kraju najviše zavisi od vas.
NN: Da bi Evropa bila privlačna drugim zemljama izvan nje da joj se pridruže mora pokazati da je sposobna da bude faktor u međunarodnim odnosima. Slažete li se s tim i da li je Evropa sposobna za to?
PAVEL: U posljednjih nekoliko godina došlo je do rapidnih promjena u geopolitici: politički i vojni uspon Kine, agresija Rusije na Ukrajinu, promjene u američkoj politici, neočekivane poteškoće u globalizovanom ekonomskom sistemu, kao i ubrzani razvoj tehnologije i novih industrija. Evropa mora ubrzati prilagođavanje globalnim trendovima. Ali ako pogledamo unazad vidimo da je Evropa u teškim trenucima uvijek uspijevala da se konsoliduje i izađe jača. Evropa je odlučna da ostane važan akter u međunarodnim poslovima.
NN: Na koji konkretan način Vaša zemlja može pomoći i podržati evropske integracije zemalja zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu?
PAVEL: Češka Republika je i sama prošla kroz proces pristupanja EU, tako da u potpunosti razumijemo izazove koji su s tim povezani. Zbog toga naglašavamo našu sposobnost i spremnost da pružimo dragocjeno znanje i pomoć tokom pristupnog puta BiH. Dijelimo uvjerenje da je članstvo BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana u EU u interesu cijele Evrope. BiH je jedna od šest prioritetnih zemalja kada je riječ o našoj pomoći, a implementiramo programe vrijedne milione evra. Tokom moje posjete imao sam priliku vidjeti dva konkretna projekta, koja donose opipljivu korist vašim građanima.
NN: Da li je Vaša zemlja spremna da se angažuje sa svim stranama unutar BiH, uključujući i Republiku Srpsku, kako bi pokušala pronaći zajednički jezik?
PAVEL: Da, i to već radimo. Kada sam prošle sedmice posjetio vašu zemlju razgovarao sam sa svim stranama, uključujući i srpskog člana Predsjedništva BiH i predstavnike drugih institucija. Uvjereni smo da se s unutrašnjim strukturama BiH može pronaći neka zajednička osnova. Trudimo se da razumijemo logiku i zahtjeve svih strana. Nedostatak unutrašnje komunikacije na kraju može ugroziti dalji prosperitet BiH, kako unutar zemlje, tako i na međunarodnom planu.
NN: Ako pokušate pogledati malo u budućnost na osnovu svega što se dešava u zemlji i svijetu, da li ste optimistični da zapadni Balkan u doglednoj budućnosti može postati punopravni član EU, ili će morati da se zadovolji nekim ekonomskim aranžmanom koji ne uključuje puno članstvo, posebno ako se naše institucije ne pokažu sposobnim da sprovedu sve reforme koje Brisel traži?
PAVEL: Počet ću s tim da reforme od vas ne traži Brisel, već EU u cjelini. EU je projekat zajedničkih vrijednosti, ukorijenjen na institucionalnom nivou. Svako ko želi imati koristi od onoga što EU nudi mora pružiti garancije da će te vrijednosti biti zaštićene u njegovoj zemlji i prenesene na druge. Vjerujem da vaša zemlja ima potencijal da postane punopravna članica ujedinjene Evrope.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.