"Nezavisne novine" su s grupom novinara sa zapadnog Balkana pozvane od strane Odjeljenja za odnose sa javnošću NATO-a da posjete Samit lidera Alijanse, održan ove sedmice u Hagu, koji je donio istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu od pet odsto BDP-a do 2035. godine.
Tim povodom razgovarali smo sa Radmilom Šekerinskom, zamjenicom Marka Rutea, generalnog sekretara Alijanse i bivšom ministricom odbrane Sjeverne Makedonije.
Šekerinska je istakla da eventualno članstvo BiH u NATO-u ne zavisi samo od NATO-a, već i od same BiH.
"Kao što je rekao generalni sekretar kada je bio u Sarajevu posljednji put, to takođe zavisi od donosilaca odluka u Bosni i Hercegovini - da nam pomognu da pomognemo vama, na neki način. Računamo na te odluke i to liderstvo da zemlja ojača. NATO će osigurati da fokus na zapadni Balkan ostane snažan, da ne bude sigurnosnih vakuuma - ni sada ni u budućnosti.
Prema njenim riječima, NATO je zainteresovan za mir i stabilnost na zapadnom Balkanu, jer je to u interesu same alijanse.
NN: Pošto je Bosna i Hercegovina sada praktično jedina zemlja koja je u Akcionom planu za članstvo, da li to znači da ćemo mi biti sljedeća članica NATO-a?
ŠEKERINSKA: Prije svega, dobrodošli na samit u Hagu.
NN: Hvala Vam puno.
ŠEKERINSKA: Ovo je samit koji je veoma fokusiran na odbranu i odvraćanje. Suočavamo se s neviđenom globalnom situacijom, s ratom koji se vratio u Evropu i globalnim rastućim izazovima po sigurnost, bukvalno dok mi vodimo ovaj razgovor. Zato je fokus samita na tome kako da budemo sigurni da će odvraćanje i odbrana, koji su funkcionisali posljednjih 75 godina i učinili nas bezbjednim, nastaviti da funkcionišu i u narednim decenijama. Saveznici se slažu u vezi s istorijskim povećanjem ulaganja u odbranu kako bi garantovali sigurnost svojih građana. I dok to činimo, naravno, fokusiramo se na područja gdje smo u prošlosti vidjeli destabilizirajuće tendencije. Zapadni Balkan ostaje regija od strateške važnosti za Alijansu. Već imamo više zemalja koje su se pridružile NATO-u, uključujući i moju zemlju. Na osnovu našeg iskustva, mog iskustva, veoma je teško predvidjeti kako će proces pristupanja teći jer je on uvijek povezan s političkim odlukama koje su ponekad teške. U slučaju Sjeverne Makedonije pokušavali smo postati članica NATO-a 30 godina. I tek kada smo pronašli rješenje s jednim od naših susjeda, Grčkom, uspjeli smo prevazići tu prepreku i postati tada 30. članica Alijanse. U međuvremenu su Švedska i Finska postale članice, i Alijansa je postala ne samo veća, nego i jača. Ali mislim da naše iskustvo pokazuje da, ako postoji politička volja da se zemlja učini jačom i sigurnijom, postoji i način da se riješe teške političke prepreke. Kada me ljudi iz Bosne i Hercegovine pitaju za savjet ili mišljenje, vrlo često im kažem isto: potrebno je liderstvo, potrebne su teške odluke, ali to se na kraju uvijek isplati. A za građane koji teže sigurnosti, a ako imate sigurnost možete imati i prosperitet, to je uvijek bila dobra formula: riješite probleme i idite naprijed.
NN: Kako kažete, to je i politička debata u našoj zemlji i zato je moje pitanje, u međuvremenu, šta možemo raditi sa NATO-om u smislu saradnje i jačanja bezbjednosti?
ŠEKERINSKA: Mi sarađujemo sa zemljama koje nisu članice, ali jesu naši partneri. Imamo pakete pomoći koji pomažu zemljama da razviju svoje odbrambene kapacitete. To se već dešava s Bosnom i Hercegovinom. Zato imamo naš tim u Sarajevu i pokušavamo da se angažujemo s Bosnom i Hercegovinom u vezi s nizom pitanja. Mislim da je partnerstvo korisno za obje strane. Možemo učiniti više u budućnosti. Ali, kao što je rekao generalni sekretar kada je bio u Sarajevu posljednji put, to takođe zavisi od donosilaca odluka u Bosni i Hercegovini - da nam pomognu da pomognemo vama, na neki način. Računamo na te odluke i to liderstvo da zemlja ojača. NATO će osigurati da fokus na zapadni Balkan ostane snažan, da ne bude sigurnosnih vakuuma - ni sada ni u budućnosti. Zato snažno podržavamo EUFOR, ali i napore EU da razriješe neke od zastoja unutar Bosne i Hercegovine. Vidimo svoju ulogu kao snažnu podršku stabilnosti zapadnog Balkana, jer to je i naša vlastita sigurnost.
NN: Lijepo ste to rekli - "zastoj", ali ja bih rekao da je to politička kriza. Možda Vi kao diplomata birate pažljivije riječi...
ŠEKERINSKA: Znate, kada ne rješavamo političke probleme, krize su neizbježne. Umjesto da samo reagujemo na krize, mi stalno poručujemo: hajde da pokušamo riješiti stvarne političke izazove i ne dozvolimo da nas kriza uhvati nespremne. Ali, kao što je rekao generalni sekretar, nećemo dozvoliti nikakav sigurnosni vakuum ni na zapadnom Balkanu, ni u Bosni i Hercegovini.
NN: I posljednje pitanje, iz Vašeg iskustva šta bi bila sljedeća najvažnija stvar koju Bosna i Hercegovina treba učiniti da stekne kredibilitet kod NATO-a?
ŠEKERINSKA: Reći ću Vam: nikad nisam vjerovala da treba raditi nešto samo da bi se udovoljilo drugima. Kada se suočavamo s teškim političkim izborima i moramo birati između različitih opcija, prvo smo odgovorni svojim građanima. Mislim da su građani Bosne i Hercegovine, a srela sam mnoge od njih, vrlo ujedinjeni u tome da žele mir, sigurnost i prosperitet. Mislim da NATO s velikim interesom očekuje da vidi Bosnu i Hercegovinu kako svojim građanima obezbjeđuje prosperitet i sigurnost. Svi mi na zapadnom Balkanu vidjeli smo cijenu i tragediju rata. Zato još više cijenimo mir. Moramo ulagati u mir tako što ćemo donositi prave odluke za svoje zemlje. I NATO će to znati cijeniti. Ali to je, prije svega, naša odgovornost prema građanima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
