STOKHOLM, BRISEL - Proširenje ostaje na agendi EU tokom švedskog šestomjesečnog predsjedavanja Savjetu EU, koje je počelo 1. januara, potvrdila je za "Nezavisne novine" Džesika Rozval, ministarka za evropske poslove Švedske.
"Tokom švedskog predsjedavanja spremni smo da nastavimo evropske integracije zapadnog Balkana u skladu s nedavnim sporazumima, uključujući odluku Evropskog savjeta da dodijeli status kandidata za BiH. To je dio programa švedskog predsjedavanja, gdje smo eksplicitno spomenuli zapadni Balkan", objasnila je ona.
U planu koji je Švedska objavila na svom sajtu za sada nisu predviđeni posebni susreti ili samiti lidera EU i zapadnog Balkana, kao što je to bio slučaj proteklih nekoliko predsjedavanja kada su zemlje poput Češke, Njemačke i Slovenije organizovale važne samite i sastanke između lidera EU i regiona o temama poput energetike i zelene agende, rata u Ukrajini, pravne države i borbi protiv korupcije.
U programu švedskog šestomjesečnog predsjedavanja, koje je počelo u januaru, o proširenju i susjedstvu EU najviše se govori u kontekstu rata u Ukrajini i potrebe da se kroz širenje EU promovišu evropske vrijednosti i region odvuče iz ruske sfere uticaja. Sve oblasti djelovanja koje je u okviru svog programa najavila Švedska direktno ili indirektno tiču se rata u Ukrajini, poput energetske krize i dekarbonizacije ekonomije, rješavanja problema migracija i bezbjednosti.
U programu je naglašeno i da će Švedska nastaviti da sprovodi odluku Evropskog savjeta, najvišeg tijela EU, koje obuhvata šefove država i vlada zemalja članica, o davanju kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji.
"Nastavićemo proces EU integracija zemalja zapadnog Balkana. Budućnost ovih zemalja i njihovih građana je u EU. EU mora da nastavi pružati podršku ovim zemljama u njihovim naporima da implementiraju reforme kao dio pristupnog procesa. Reforme u oblasti pravosuđa i vladavine prava su od krucijalne važnosti", naglašeno je u dokumentu o švedskom predsjedavanju.
U dijelu programa u kojem se govori o bezbjednosti takođe se spominje naš region, jer je naglašeno da su bezbjednosna dešavanja na zapadnom Balkanu važna i za region i za EU.
U kontekstu integracija zapadnog Balkana važno je razumjeti francuski stav tokom njenog predsjedavanja EU da je pitanje proširenja potrebno povezati s pitanjem reforme EU.
Francuska, naime, želi da se prije proširenja EU pojednostavi proces donošenja odluka unutar EU, posebno kad je u pitanju oblast spoljne politike, gdje se odluke moraju donositi konsenzusom 27 zemalja članica, što često slabi međunarodnu poziciju i uticaj Brisela. Francuska je inicirala Evropsku političku zajednicu kao forum zemalja članica EU i nečlanica EU u Evropi, osim Bjelorusije i Rusije. U svom programu Švedska spominje da ova zajednica doprinosi dijalogu, ali za sada ne najavljuje posebne aktivnosti u vezi s njom.
U vezi s reformom EU, Švedska ističe da će nastojati da postigne široki konsenzus među zemljama članicama kako dalje nastaviti s tim procesom.
"Ako okolnosti dozvole, predsjedavanje će unaprijediti diskusiju o efektivnom donošenju odluka, uključujući i pitanja o kvalifikovanoj većini tokom glasanja o određenim pitanjima u oblasti spoljne politike i bezbjednosti", naglašeno je.
Još jedno pitanje u kontekstu zapadnog Balkana odnosi se na saradnju EU s trećim zemljama u oblasti migracija, kao i efikasnije vraćanje migranata kojima je azil odbijen.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.