Obrazovanje

U pojedinim opštinama moguće na prste nabrojati fakultetske diplome

U pojedinim opštinama moguće na prste nabrojati fakultetske diplome
Foto: Ilustracija | U pojedinim opštinama moguće na prste nabrojati fakultetske diplome

BANJALUKA - Mladi ljudi odlazeći na fakultet u veće lokalne zajednice uglavnom tu i ostaju, što je dovelo do toga da neke manje opštine imaju tek nekoliko fakultetski obrazovanih ljudi.

Dok Banjaluka, prema popisu iz 2013. godine, ima 87.036 fakultetski obrazovanog kadra, u Kupresu je njih samo četvoro, dok Istočni Drvar ima 10, Krupa na Uni 13, a Istočni Mostar 14.

Stručnjaci upozoravaju da su ljudski resursi ključni za razvoj privrede i ekonomije, gdje posebnu ulogu imaju mladi obrazovani ljudi, a nizak indeks obrazovanja u pojedinim opštinama posljedica je odlaska mladih koji tu ne vide perspektivu. Zbog toga manje opštine demografski izumiru.

"Opština koja ima prosječnu starost preko 50 godina logično je da ima manje obrazovanog kadra, jer tu ne vidi neku perspektivu. Ljudski su resursi ključni faktor razvoja, a mi imamo disparitet gdje Banjaluka ima sve karakteristike vrlo razvijenog grada, dok drugi imaju vrlo mali indeks obrazovanja, te izumiru. Mi stalno ukazujemo na taj problem, ali nigdje ne nailazimo na razumijevanje", rekao je Stevo Pašalić, demograf.

Prema njegovim riječima, demografi su računali indeks obrazovanosti u RS prateći različite nivoe obrazovanja po lokalnim zajednicama.

"Tu smo dobili indeks obrazovanosti koji pokazuje velike različitosti od opštine do opštine", dodaje Pašalić.

Ističe da Banjaluka ima pet puta veći indeks obrazovanosti nego neke manje opštine, jer se tu pored Banjalučana doseljava visokoobrazovani kadar iz manjih sredina, dok opštine sa niskim indeksom demografski izumiru.

"Paušalno se ponavlja kako mi imamo veliki broj fakulteta, ali, u stvari, imamo to koncentrisano u nekoliko centara, a djeca koja ih završe obično se ne vraćaju u svoju sredinu, i to je veliki gubitak", dodaje Pašalić.

Komentarišući indeks studenske iskorišćenosti, koji obuhvata mlade od 20 do 25 godina koji su u procesu obrazovanja, Pašalić kaže da i tu postoji veliki disparitet i taj indeks je u Banjaluci veliki zbog koncentracije fakulteta.

Ranka Perić-Romić, sociolog i profesor na Banjalučkom univerzitetu, smatra da se odliv mladog stanovništva vezuje i za dosta ograničeno tržište rada bez obzira za stepen obrazovanosti.

"Odlazak mladih obrazovanih ljudi u veće urbane sredine objašnjava se vjerovanjem da veći gradovi imaju i veće mogućnosti za zapošljavanje s jedne strane, a s druge taj pokazatelj govori o kvalitetnijem urbanom sadržaju i često se upravo ovaj faktor nalazi u primarnim razlozima mehaničkog kretanja stanovništva", ističe Perić-Romićeva.

Prema njenim riječima, budućnost manjih sredina zavisi od stepena privrednog rasta unutar istih. 

Milan Milišić, potpredsjednik Unije studenata RS, ističe da je Banjaluka ujedno i centar svih privrednih i društvenih dešavanja pa ima više firmi, a u zavisnosti od zanimanja mladi traže posao u struci.

"Sarajevsko-romanijska regija ima razvijeno šumarstvo i privredu i tamo su bolji uslovi za to zanimanje, ali, recimo, za IT sektor su veće mogućnosti u Banjaluci", rekao je Milišić i dodao da se izumiranjem pojedinih lokalnih zajednica treba pozabaviti na višem, državnom nivou.

Opštine sa najmanje fakultetski obrazovanih

  • Kupres 4
  • Istočni Drvar 10
  • Krupa na Uni 13
  • Istočni Mostar 14
  • Petrovac 26

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije