BERLIN - U Njemačkoj se raspravlja kada i po kojim kriterijumima popustiti mjere protiv širenja virusa korona, a većina komentatora njemačkih listova misli da se to neće desiti brzo i lako i da je bolje na vrijeme to objasniti građanima, piše Dojče vele (DW).
Pojedini njemački političari, poput premijera Sjeverne Rajne-Vestfalije Armina Lašeta, tražili su da do 20. aprila, kada se završava uskršnji raspust, premda su škole već sedmicama zatvorene, postoji jasna izlazna strategija - na osnovu kojih kriterijuma će biti odlučeno kada i kako počinje povratak u normalnost.
Tu dilemu komentarišu brojni njemački listovi, koje prenosi DW.
"I vlast uči tokom pandemije", piše Zidojče cajtung. "Ali nepodnošljivo je šta sve skriva njen promjenljivi kurs. Sa svakom sedmicom raste pritisak da se ne dozvoli da propadnu ugrožene firme, kao ni umjetnost, sport, socijalne ustanove i ljudi koji ne mogu više da podnesu samoću".
Miteldojče cajtung navodi da debata o izlaznoj strategiji mora da se vodi otvoreno, iskreno i sa jedinstvenim rezultatom.
"Ne smije se dogoditi da se recimo na pitanje kada se ponovo otvaraju škole odgovara haotično, svaka pokrajina za sebe, kao što je bio slučaj kad su škole zatvarane. Neke istine bi valjalo na vrijeme izgovoriti: još mjesecima neće biti punih stadiona, koncertnih dvorana i klubova. Mnogi će bankrotirati. Nemoguće je uključiti zemlju onom brzinom kojom je isključena", piše taj list.
"Najvažnije je već postignuto, svi ozbiljno uzimaju ovu bolest", ocjenjuje Pforćajmer cajtung.
"Možda će biti popuštanja mjera, ali samo do rastojanja od 1,5 metara. U dogledno vrijeme ćemo morati da se odreknemo velikih priredaba i žurki. Mnogi ljudi sada idu da džogiraju. Pa, korona je kao polumaraton. Tek smo počeli i najbolje je da ne mislimo sve vrijeme na cilj", piše list.
Tagescajtung navodi da "niko ne zna koliko slučajeva korone ima između Gvajakila (Ekvador) i Mumbaja (Indija)".
"Zvanične brojke nisu upotrebljive. Ali već je jasno: i bez masovne zaraze čekaju nas masovne posljedice", ocjenjuje list i zaključuje:
"Zabrane kretanja koje su djelimično brutalno nametnute i globalna recesija odvešće u katastrofu koja će biti daleko gora od posljedica finansijske krize 2009. Zatvaranje granica i zamrznutu privredu rijetko ko može da priušti. U Hamburgu i Minhenu je to moguće. Ali teško da je moguće u ekonomijama gdje nadničari jedva spajaju kraj s krajem, gdje ljudi mahom rade bez ugovora i socijalnog osiguranja, a državne pomoći nema na vidiku“, prenosi DW.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
